Na 5 ha uzgajaju ludbreški hren: 40 godina tradicije, borbe i suza

U okolici Ludbrega već se desetljećima njeguje tradicija proizvodnje jednog od najprepoznatljivijih domaćih proizvoda - ludbreškog hrena. Riječ je o zaštićenoj sorti s oznakom zemljopisnog podrijetla, a iza cijele priče stoji obiteljska tvrtka Agro Altera, koja se proizvodnjom bavi više od 40 godina.

Direktorica i vlasnica tvrtke, Bojana Makar, ističe kako je sve krenulo još s njezinim roditeljima, dok danas tradiciju nastavlja već treća generacija. “Moji roditelji prvi su se počeli baviti proizvodnjom hrena, ja sam aktivno uključena već više od 15 godina, a sada se polako uključuje i moj sin”, kaže Makar.

Hren se sadi u proljeće, a vadi krajem godine

Ludbreški hren uzgaja se kroz jednogodišnji proizvodni ciklus. Sadi se u proljeće, odmah nakon Uskrsa, kada se tlo dovoljno zagrije, dok vađenje traje od kasne jeseni pa sve do proljeća.

“Prvo ide priprema zemlje, oranje, frezanje, gnojidba i sadnja. Hren ima dvije faze razvoja - fazu lista i fazu korijena. U prvoj mu trebaju toplina i sunce, a kasnije vlaga kako bi se korijen pravilno razvijao”, objašnjava Makar. Dodaje kako je upravo klima sjeverne Hrvatske idealna za ovu proizvodnju, osobito zbog kiša koje dolaze krajem ljeta kada korijen počinje intenzivno debljati.

Prošle godine proizvodnja se odvijala na oko pet hektara površine, a sličan plan imaju i ove. Dio zemljišta je u vlasništvu tvrtke, dio u zakupu, a surađuju i s nekoliko kooperanata iz Varaždinske županije.

Sadni materijal proizvode sami

Za razliku od mnogih drugih kultura, razmnožava se vegetativno, što znači da proizvođači sami pripremaju sadni materijal za novu sezonu. “Kada ga izvadimo iz zemlje, skidamo sve priraštaje i nove sadnice koje onda koristimo za sljedeću sadnju. Zato nam je važna kontinuirana jednogodišnja proizvodnja”, pojašnjava direktorica.

Iako je interes za ludbreški hren velik, trenutačna proizvodnja dovoljna je samo za hrvatsko tržište. “Nemamo ga dovoljno za izvoz. Cilj nam je povećati proizvodnju kroz nove kooperante jer fizički više ne možemo širiti vlastite površine”, kaže Makar.

Šest okusa i puno suza na pranju stroja

U proizvodnju se uključio i njezin sin, 20-godišnji Dominik Hajduk, koji sudjeluje u gotovo svim poslovima, od vađenja i pranja do pakiranja i dostave trgovačkim lancima. “Radim sve – pranje, pakiranje, dostavu i cijeli proces od vađenja do plasmana u trgovine”, kaže Dominik.

Priznaje kako mu je najdraži dio posla vožnja i rad oko stroja za pranje, ali upravo taj dio zna biti i najzahtjevniji. “Kada se hren pere, zna jako peći za oči, pogotovo dok se vadi iz stroja. Zna se dogoditi da i zaplačem na poslu”, kroz smijeh priča Dominik.

Obitelj danas proizvodi čak šest vrsta u staklenkama: klasični ludbreški, s ljutim feferonima, brusnicom, peršinom, jabukom i ekstra ljutu varijantu.

“Meni je najdraži onaj s ljutim feferonima jer volim ljuto. To je kombinacija ljutog i još ljućeg”, kaže Dominik.

Prerada u Češkoj i borba za tržište

Nakon vađenja iz zemlje, prolazi pažljivo sortiranje i pripremu za preradu. Korijen se pakira u mrežaste vreće kako bi zadržao kvalitetu tijekom transporta, a zatim putuje u Češku, gdje se već više od deset godina odvija prerada u gotove proizvode.

"Trenutno nemamo mogućnost u Hrvatskoj organizirati vlastito postrojenje za preradu. Premali smo, a nemamo ni adekvatan prostor za potrebnu opremu. No nadamo se da ćemo u budućnosti uspjeti pokrenuti preradu, upravo ovdje“, ističe Bojana otkrivši da sve rade prema vlastitim recepturama i potrebama tržišta. No, kako kaže, najveći izazovi nisu samo proizvodnja nego i tržište.

"Poljoprivreda je danas veliki izazov. Troškovi proizvodnje, goriva, energenata i radne snage stalno rastu, a tržište je pod pritiskom uvozne robe. Najteže je postići cijenu koja će pokriti troškove, a da proizvod i dalje bude dostupan kupcima“, kaže.

Potražnja je najveća tijekom zimskih mjeseci, osobito uoči Božića i Uskrsa, kada se tradicionalno nalazi na blagdanskim stolovima. Ipak, gotovi proizvodi prodaju se tijekom cijele godine. "Hren je jedna od najljekovitijih biljaka i ljudi ga posebno traže tijekom zime, kada žele nešto prirodno, bogato vitaminima i mineralima. Zato nam glavna sezona kreće pred Božić i traje sve do Uskrsa“, dodaje.

Tradicija koja ide dalje

Unatoč izazovima, cilj ostaje isti - zadržati kvalitetu i autentičnost te osigurati da ostane dostupan domaćim kupcima. Iako proizvodnja zahtijeva mnogo ručnog rada, iskustva i strpljenja, obitelj Makar ne planira stati.

U vremenu kada je sve manje mladih zainteresiranih za poljoprivredu, upravo uključivanje novih generacija daje nadu da će ludbreški hren i dalje ostati jedan od prepoznatljivih domaćih proizvoda s hrvatskog sjevera.