Hrvatska lani uvezla hrane za gotovo 7 milijardi eura: Deficit dosegnuo 2,85 mlrd. €

"Hrvatska je prošle godine uvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti gotovo sedam milijardi eura te ostvarila deficit od 2,85 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 74 posto u 2020. na 59 posto prošle godine, a zbog niske samodostatnosti ne možemo amortizirati poremećaje na međunarodnim tržištima i snažne inflatorne udare“, istaknuto je na 19. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji.

Glavne teme dvodnevne konferencije, koju organizira Sektor za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatska gospodarska komora, bili su inovativne tehnologije obrade hrane, umjetna inteligencija, kontaminanti poput PFAS-a i mikotoksina te povjerenje potrošača.

Vječne kemikalije - nevidljiva prijetnja zdravlju ljudi, biljaka i životinja

Skup je okupio stručnjake iz prehrambenog sektora, predstavnike institucija, znanstvene zajednice, kontrolnih tijela i laboratorija.

Rast proizvodnih troškova

U fokusu rasprave bili su i rast proizvodnih troškova zbog energetske krize, prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira EU-a kojim bi se proračun za poljoprivredu smanjio za 20 posto te novi prijedlog Zajedničke poljoprivredne politike. Sudionici upozoravaju da bi takvi potezi mogli dodatno produbiti negativne trendove u Hrvatskoj i povećati razlike među državama članicama EU-a.

"Vlada je desetim paketom mjera ublažila početni udar energetske krize u poljoprivredi, no ovo mora biti poticaj za strateški zaokret u vođenju poljoprivredne politike i proizvodnji hrane. Potrebno je učinkovitije koristiti potpore i poljoprivredno zemljište te povećati ulaganja u nove tehnologije i inovacije kako bi se povećala produktivnost i konkurentnost, posebno u prehrambenoj industriji. Gotovo 80 posto uvoza odnosi se na visokofinalizirane proizvode s većom dodanom vrijednosti“, kazao je Dragan Kovačević.

Hoće li, kome i koliko poljoprivredne potpore padati nakon 2027.? Tri su scenarija

Na važnost sigurnosti hrane upozorio je i Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

"Sigurnost i kvaliteta hrane danas su važnije nego ikad prije, posebno u vremenu globalnih izazova i rastućih očekivanja potrošača. Hrvatska ima kvalitetne i prepoznatljive proizvode, a cilj je nastaviti graditi sustav kojem građani vjeruju i koji štiti njihovo zdravlje“, rekao je Beljo.

Predstavnica Europska komisija Catherine Geslain-Laneelle istaknula je kako je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od ključnih gospodarskih sektora Europske unije.

"Nova vizija EU-a za poljoprivredu i hranu usmjerena je na jačanje konkurentnosti i otpornosti sektora kroz bolje poslovno okruženje, poticanje ulaganja i smanjenje ovisnosti“, kazala je Geslain-Laneelle.

Digitalna sljedivost

Na konferenciji je naglašeno i kako digitalna sljedivost postaje ključan dio sustava sigurnosti hrane. U slučajevima kontaminacije, pogrešnog označavanja ili sumnje na prijevaru, upravo digitalni alati omogućuju brže utvrđivanje izvora problema i učinkovitije povlačenje proizvoda s tržišta.

Sudionici su zaključili da prehrambeni sektor mora više ulagati u pouzdane podatke, digitalnu sljedivost i transparentnu komunikaciju s potrošačima, dok kontrola proizvoda i usklađenost s propisima ostaju temelj sigurnosti i kvalitete hrane.