Mihalić: Pšenicu nek sije tko hoće, ja ju križam za sva vremena!

"Nek ju sije tko hoće. Mi pšenicu križamo za sva vremena", odlučno kaže Nedeljko Mihalić, poznati ratar iz Vaške kod Slatine i predsjednik Udruga poljoprivrednih proizvođača korisnika sustava navodnjavanja "Kapinci - Vaška", jedine takve u Hrvatskoj.

Na poljima OPG-a čija je nositeljica supruga Lidija Mihalić, nije ovo prvi put da su ju izbacili iz planova jesenske sjetve, no nakon prošlogodišnjeg "ajd idemo ipak probati na nekih 10 hektara", odlučili su definitivno povući crtu na ovu krušaricu.

"Jer to više nema smisla. Mi smo kilogram pšenice ove godine prodali po 14,80 euro centi. Prije 30 godina imali smo veću otkupnu cijenu nego sada, a ulazni su nam troškovi osam puta veći", jasno opisuje zašto se više ne vide u toj proizvodnji.

Stočni ječam skuplji od pšenice

Dodaje da je sve jasno i kad pogledamo odnos cijene brašna koji se u trgovačkim centrima kreće od 50 do 60 euro centi. Iz te kile brašna ispeče se tri štruce koje pekari prodaju po 1,65 eura.

"To vam je 5 eura iz te kile brašna, 35 kuna. Ne možemo se ne vratiti na kune, nisu nam one tako davne otišle, a mi smo kilogram pšenice prodali po kunu. Gdje je nestalo 34 kune? Kod nas nije, kod mlinara nije, kod trgovca nije. I država na to blagonaklono gleda. Dakle, tko god hoće raditi pšenicu, neka radi, mi nećemo", podcrtava Mihalić.

Umjesto nje, sijat će stočni i sjemenski ječam, kojim su se i dosad bavili. To znači jednu zaštitu manje, ali i otkriva, kako kaže, najveći apsurd današnjeg stanja ratarske proizvodnje.

"Stočni smo ječam ove godine skuplje prodali nego pšenicu. To je nešto nevjerojatno!", dodaje i ponavlja, nek ju sije tko hoće, oni se okreću drugim kulturama. Imaju sustav navodnjavanja te idu na šećernu repu, krumpir za čips i druge dohodovnije kulture.

Mogućnosti imaju, ističe. Godinama su tlo oplemenjivali da im pH i humus budu u redu, da fosfora i kalija bude u zalihama u tlu. "Humus smo podigli pogotovo pristupom da se malčiraju svi žetveni ostaci i tretiraju s bakterijom za razgradnju. Tih žetvenih ostataka do sljedeće ljetne sezone nema. Oni su razgrađeni, pretvorili se u humus. Tu je i navodnjavanje. Jedino na takav način se može napredovati i na kraju krajeva nešto malo zaraditi. Od ove klasične proizvodnje na pšenicama - ne", jasan je.

Oplemenjivanje tla i navodnjavanje

Kritičan je stoga i prema činjenici da su još uvijek prilično kisela tla na području Virovitičko-podravske županije, pH se kreće od 4 do 5,5.

"To ja veliki problem, pogotovo za suncokret i neke druge kulture, ali pH je nešto što ste do sada mogli popraviti, ako već ne humus koji se toliko brzo ne podiže. U četiri godine da ste oplemenjivali tlo, sigurno ste ga mogli popraviti", navodi ovaj ratar otkrivajući nam da je kod njega stanje sad već blago alkalno, od 6,8 do 7 pH.

Razlog je navodnjavanje jer je voda iz rijeke Drave puna kalcija, tako da tlo sad pomalo zakiseljavaju s dušikom i ureom. "Damo malo više dušika podrivačem ili pod plug, da pH popravimo", kaže Mihalić istićući da proizvodnja bez navodnjavanja jednostavno više nije održiva.

Imamo očiti problem s oborinama kojih - nema. Na godišnjoj razini, kaže, količina za njihovo područje je 900 l/m2. Dosad je palo 380. "Fali još oko 500 litara oborina po četvornom metru. Kad će to pasti? Neće", ističe.

Da će maksimalno smanjiti pšenicu, rekao nam je nedavno i mladi ratar Damjan Stjepanović iz Nove Bukovice koji obrađuje oko 150 hektara. Dosad je najviše uzgajao pšenicu i soju, dio repice te kukuruz i suncokret. Sada je na 55 ha posijao uljanu repicu, površine pod pšenicom planira imati na nekih 40 hektara, a nagodinu povećati proizvodnju suncokreta i maksimalno smanjiti uzgoj soje.

"Smanjujem pšenicu zbog troškova. Preveliki su u odnosu na konačni rezultat. Imamo mi i velike prinose, ali jednostavno je cijena nikakva", rekao je.

Suša obilježila godinu, pšenica ponovno rekordna, a jesenska sjetva kasni

Inače, prema podacima iznesenim na konferenciji o jesenskoj sjetvi, pšenica je ove godine urodila s oko 1,1 milijun tona, a zasijana je na približno 170.000 hektara. Ječam zauzima između 50.000 i 60.000 hektara, dok je uljana repica u ovogodišnjoj žetvi bila na oko 30.000 hektara.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor