Manje zalihe žitarica i uljarica, povećana potražnja za sojom

Uglavnom zbog slabijih procjena proizvodnje kukuruza u Argentini, Brazilu i Južnoj Africi, procjena svjetske proizvodnje žitarica (pšenica i krupnozrne žitarice) u sezoni 2017/18 manja je za 6 milijuna tona u donosu na prethodni mjesec odnosno 2% manja u odnosu na prošlu sezonu. Uz nepromijenjenu potrošnju i nešto manje početne zalihe, krajnje zalihe su smanjene za 7 milijuna tona. Procjena trgovine je istovremeno blago porasla na najvišu razinu ikada od 361 milijuna tona.

Dok su procjene žetve u sezoni 2017/18 manje od prošlogodišnjeg rekorda, značajne početne zalihe povećale su ukupnu dostupnost do razine novog rekorda. Međutim, zbog procjene čvrste stabilne potrošnje procjena je da će krajnje zalihe, po prvi puta od 2012/13, biti smanjene. 

Zalihe manje prvi put od sezone 2012/2013.

U sezoni 2018/19 smanjenja površina i prinosa kod pšenice mogla bi dovesti do smanjenja žetvenih procjena, Predviđanja su da će i zalihe biti manje, po prvi puta od 2012/13. Predviđaju se manje promjene u površinama pod kukuruzom, ali sa potencijalno boljim rezultatima u Južnoj Africi, procjena svjetske proizvodnje malo je veća u donosu na prošlu godinu. Povoljni uvjeti na tržištu mogli bi po prvi puta u zadnje tri sezone potaknuti rast proizvodnje ječma.

Projekcije za pšenicu upućuju na jaču tržišnu konkurenciju, zbog blagog pada procjena proizvodnje i stabilne potražnje, što bi moglo po prvi puta u zadnjih šest sezona dovesti do smanjenja krajnjih zaliha. Svjetska trgovina pšenicom mogla bi biti na rekordnoj razini zbog veće potražnje u Indiji i Iranu. Potencijalno smanjenje procjena za SAD nadjačano je oporavljenim procjenama za Južnu Ameriku što je dovelo do blagog porasta procjena proizvodnje kukuruza. Štoviše, procjene rasta potrošnje mogle bi dodatno smanjiti krajnje zalihe drugu godinu za redom. Potpomognuta boljom profitabilnošću predviđa se nadprosječna svjetska proizvodnja ječma. Iako bi Saudijska Arabija mogla manje trgovati uvozom drugdje u Aziji, uključujući Kinu, trebalo bi podići trgovinu.

Procjene svjetske proizvodnje soje u sezoni 2017/18 smanjene su za 2 milijuna tona, odnosno 1% u odnosu na prošlu sezonu. Međutim, zbog povišenih procjena početnih zaliha procjene dostupnosti su više u odnosu na prethodni mjesec i uz smanjene procjene potrošnje procjene krajnjih zaliha su povećane. 

Povećana potražnja za sojom

Procjene proizvodnje soje u sezoni 2017/18 su samo 1% niže nego u prošloj sezoni, na 347 milijuna tona, uglavnom zato što su bolje procjene za Sjevernu Ameriku nadjačale smanjenja procjena u ostatku svijeta. Procjene potrošnje predviđaju rast na novu rekordnu razinu. Istovremeno predviđanja su da će krajnje zalihe biti manje. Procjene trgovine također predviđaju rast na novu rekordnu razinu, uglavnom zbog rasta potražnje u Aziji i očekivanja oporavka isporuka u EU. Procjene trgovine sojinim prerađevinama predviđaju rast na rekordnu razinu od 63,8 milijuna tona što je za 3% više u odnosu na prošlu godinu zbog povećane potražnje kupaca u Aziji i Africi. Što se tiče procjena za sezonu 2018/19 predviđanja su da će zasijane površine biti veće za 2% u odnosu na prethodnu sezonu, uključujući povećanja u SAD-u i Brazilu. Trgovinu će i dalje oblikovati kineski apetiti za uvoz.

IGC GOI indeks porastao je u odnosu na siječanj 2018. za 5% dosegnuvši najvišu vrijednost u zadnjih sedam mjeseci. Osim sub-indeksa za rižu koji je pao nakon oštrog rasta, sve komponente su porasle. Rast je najviše bio vezan uz nastavak suše u Argentini i južnim ravnicama SAD-a, ali i snažnu potražnju u nekim zemljama. IGC GOI sub-indeks za pšenicu porastao je za 3% uglavnom zbog povećane zabrinutosti za zimske usjeve u SAD-u kao i prednosti Crnomorskog tržišta.

IGC GOI sub-indeks za kukuruz porastao je za 7% u odnosu na prethodni mjesec zbog nesigurnosti procjena žetve u Južnoj Americi. Dobra izvozna potražnja podržavala je stabilne cijene u SAD-u i Ukrajini. IGC GOI sub-indeks za soju bilježi oporavak za 7%, na najvišu razinu od ožujka 2017. 

(Izvor: IGC veljača 2018., obrada: TISUP)
Autor: Mihael Rebić