Loše vrijeme ugrozilo pšenicu

Ratari u Slavoniji čekaju bolje vremenske prilike kako bi nastavili žetvu pšenice započetu potkraj lipnja. No, ona je ubrzo prekinuta zbog čestih kiša koje su ugrozile i kvalitetu ovogodišnjeg uroda od 800.000 tona.

Pod pšenicom je ove godine 37 posto više površina nego lani kad je bilo zasijano 214.500 hektara. Povećane su i površine pod uljanom repicom za 29 posto, na 29.000 hektara, sojom za 12 posto, na 40.000 hektara, te šećernom repom za 14 posto, na 25.000 hektara.

Najviše je pšenice zasijano u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na više od 43.000 hektara, a dosad je ta najvažnija žitarica požnjevena samo s nekoliko stotina hektara. No, pšenica je, unatoč velikoj vlazi, još u relativno dobrom stanju iako joj je, zbog česte kiše koja se izmjenjuje s toplim razdobljima, klas potamnio.

Vlage je trenutačno između 15 i 18 posto, a trebalo bi je biti najviše 13 posto. Ratarima se, i da mogu strojevima ući u polja, ne isplati žeti tako vlažnu pšenicu, jer bi troškovi njezina sušenja bili previsoki. Zato im ne preostaje ništa drugo nego čekati da se vrijeme poboljša i stabilizira. Samo je u lipnju u Vukovarsko-srijemskoj županiji palo između 80 i 100 litara kiše po četvornome metru.

Procjena je kad bi se vrijeme proljepšalo, za završetak žetve bilo bi dovoljno osam radnih dana.
Unatoč poteškoćama zbog vremena, ove bi godine prosječan prinos pšenice trebao biti sasvim dobar i iznositi oko šest tona po hektaru u najžitorodnijoj županiji.

Prošle godine, koja je ocijenjena rekordnom po urodu, prinos na poljima Vukovarsko-srijemske županije bio je između šest i devet tona po hektaru, dok je državni prosjek tek nešto malo veći od četiri tone.

Što se tiče otkupne cijene pšenice, Vlada je predložila da bude tržišna tako da se kreće na razini cijene na budimpeštanskoj burzi, koja trenutno iznosi 95 lipa po kilogramu, uz intervencijsku potporu od 750 kuna po hektaru. Uz to, otkupljeni tržišni višak (200.000 tona) neće se puštati na domaće tržište u idućih šest mjeseci, dakle do veljače 2010. godine. Najavljeno je da se otkupljeni višak može odmah izvesti.

U Ministarstvu poljoprivrede nadaju se da s izvozom pšenice neće biti problema, jer je kukuruza ove godine već izvezeno 600.000 tona. Članovi Žitozajednice, pak, i dalje nude za pšenicu 85 lipa, a spremni su otkupiti 420.000 tona pšenice. Domaće potrebe za pšenicom uz prijelazne zalihe, iznose oko 550.000 tona, ili 35.000 tona na mjesec.

No, proizvođači na posljednjem sastanku u Ministarstvu poljoprivrede prošli tjedan nisu prihvatili spomenutu cijenu, već je postignut dogovor da se sva ponuđena pšenica spremi u silose, a razgovor o otkupnoj cijeni od 1,25 kuna (1,10 bi bila tržišna cijena plus povećani poticaj od 750 kuna) nastavi u Slavoniji poslije žetve.

Autor: Marinko Petković