Kukuruza ni za stočnu hranu!

"Totalna katastrofa!", tako najjednostavnije stanje na svojim poljoprivrednim površinama opisuje Šandor Sabo iz Karanca u Baranji. Visoke temperature bez imalo kiše, spalile su bratu i njemu oko stotinu hektara kukuruza, soje, a ne očekuju puno više niti od šećerne repe.

"Za suncokret ćemo još vidjeti, posijali smo ga nešto malo više od stotinu hektara. Možda bi mogla biti neka prosječna godina. No, ove je jedino valjala pšenica i ječam gdje su rekordni prinosi", priča Šandor kojemu se polja kukuruza nalaze na povišenom terenu ispod Banske kose.

Dvije tone po hektaru?

Farmer Šandor: "Nekako ćemo valjda preživjeti!"

Za sada mu je teško procijeniti kolike bi količine mogao ubrati po hektaru jer ne zna kako će mu se naliti zrno.

"Teško je procijeniti dok se ne naprave probna branja. Moglo bi biti dvije tone po hektaru, a tamo gdje je niži teren do šest, sedam. No, ovo što je spaljeno, tko zna kako će proći. Prošle godine smo čak imali prinos i do 16 tona. Ova godina slična je i kod ostalih proizvođača kukuruza u Baranji. Solidan prinos bi možda mogli imati jedino oni čija se polja nalaze na nešto nižem terenu", tumači on.

1,10 kuna po kilogramu kukuruza

Štete zbog suše na kukuruzu se procjenjuju između 50 i 80%. Cijena mu već polako i raste, a trenutno se kreće oko 1,10 kuna. Na području Osječko-baranjske županije kukuruzom je zasijano između 75.000 i 80.000 hektara površina.

Suša je spalila ljetinu.

"To je nekakav prosjek u odnosu na prijašnje godine. No, pod sojom je oko 20.000 hektara što je gotovo 100% više nego prije. Vjerojatno će doći do nekog zaokreta u sijanju kultura jer proljetne lakše podnose ljetno razdoblje, nego jesenske. Stoga vjerujem kako će se na jesen više sijati jer im zima, ipak, donese određenu količinu vlage", kaže Nad.

Cijene u porastu?

Pravo stanje usjeva znat će se, ipak, tek kada općine i gradovi naprave svoje procjene te ih proslijede županijskim, a ona državnom Povjerenstvu za elementarne nepogode.

"Mislim kako će i cijene ostalih ratarskih kultura biti u porastu. Vrlo brzo ćemo ih saznati, već početkom rujna kada se počinje skidati suncokret, soja, a sredinom idućeg mjeseca i kukuruz", ističe Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri osječkoj HGK. Ništa bolja situacija nije niti u nekim drugim dijelovima Europe. Suša je, primjerice, poharala i Poljsku koja očekuje pomoć države, ali i Fonda solidarnosti EU.

Nema silaže

"Kod nas nisu štete samo na osnovnim kulturama, nego i u stočarskoj te voćarskoj proizvodnji. Visoke temperature ne voli ni stoka. Krave daju mlijeko slabije kvalitete s manje proteina. Kao i ljudi, ni životinje po takvim vrućinama nemaju dobar apetit.

Nema silaže jer je sve sasušeno, niti zaliha pa će se morati posegnuti za novcem i uvozom, što će stvoriti dodatni trošak. Očekujemo i rast osnovnih živežnih namirnica koje se dobivaju iz ovih proizvoda, poput mlijeka, mesa. Onaj koji ima novca, taj će si osigurati hranu, ali oni koji nemaju, na žalost, bit će u problemima", ukazuje on.

Šandor svoj kukuruz predaje Belju, Fermoprometu i Granoliju. Uvjeren je kako će mu cijena rasti jer ga nema, ali pretpostavlja kako će sve ovisiti o trgovcima. "Valjda ćemo nekako preživjeti", kaže Šandor. A nedostatak stočne hrane će stočari nažalost kompenzirati smanjenim brojem grla. Loša je to poveznica između opustošenih polja i sve lošijeg stanja u stočarskoj proizvodnji, a danas se čini se, i ratari i stočari po muci poznaju.

Foto: depositphotos.com, indiana