• Međuredna kultivacija
  • 06.06.2019. 18:00

Kukuruz kultivirati poslije svake obilnije kiše

Preporuka je da kukuruz treba kultivirati poslije svake obilnije kiše, kako bi se sačuvala vlaga, dodao zrak korijenovom sustavu i razbila eventualna pokorica. Kultivirati sve dok traktor može ući u njivu, a da ne ošteti usjev.

Foto: Depositphoto/smileus
  • 981
  • 90
  • 0

Jedna od najznačajnijih mjera njege kukuruza je međuredna kultivacija. Njome se postiže provjetravanje površinskog sloja zemljišta, pogotovo u uvjetima visoke vlage ili u slučaju zabarivanja. U uvjetima suše, na ovaj način čuva se vlaga u dubljim slojevima jer se kultivacijom prekidaju kapilare u zemljištu i sprječava isparavanje vode.

Kultiviranjem se također obavlja i razbijanje zemljišne pokorice, koja negativno utječe na biljke. Na taj se način rastresa površinski sloj zemljišta pa se voda ravnomjernije upija i sprječava se gubljenje vlage. Međurednom obradom zemljišta u usjevu kukuruza suzbijaju se korovi i provjetrava zemljište, što pozitivno utječe na intenzivno stvaranje organske tvari u zemljištu.

Što treba znati o ekološkoj proizvodnji kukuruza

Kultivacijom se potiču i dobri mikroorganizmi

Međuredno kultiviranje značajna je agrotehnička mjera u proizvodnji širokorednih usjeva. Treba je primjenjivati u ovom periodu godine i ako se pravilno izvede, može imati značajan utjecaj na prinos. Tijekom svibnja i početkom lipnja česte padaline, uz kraće ili duže sunčane intervale, uzrokuju pojavu pokorice na površini zemljišta. Stvaranje pokorice na površini tla, pojava i intenzivan rast korovskih biljaka, loša akumulacija padalina i zadržavanje vode na površini zemljišta, samo su neki razlozi zbog kojih treba primijeniti međuredno kultiviranje u uzgoju kukuruza. Pokorica otežava nicanje usjeva, a zadržavanje vode na površini zemljišta često uzrokuje usporen porast ili potpuno propadanje biljaka.

Primjenom kultivacije rastresa se oranični sloj zemljišta, sprječava gubitak vlage, povećava poroznost i provjetrenost (aeracija) zemljišta, uništavaju korovi iz međurednog prostora, pospješuje i intenzivira mikrobiološka aktivnost. Rastresanjem oraničnog sloja zemljišta, sprječava se površinsko otjecanje vode, bolje se akumuliraju padaline u zemljištu i sprječava se isparavanje. Kod zemljišta težeg mehaničkog sastava bolja je vodopropustljivost. To praktično znači da se voda od padalina pravilno raspoređuje po dubini profila, kaže savjetodavac, dr.sc. Vladimir Marić. 

Kultivaciju treba uskladiti s primjenom herbicida

Međuredno kultiviranje treba uskladiti s tretiranjem usjeva herbicidima. Razlog tome je što se preranim kultiviranjem, može presjeći korijenov sustav korova, fungicid ne može u potpunosti obaviti svoju funkciju, odnosno ne dolazi do svih dijelova korijena, tako da se iz preostalih dijelova nastavlja vegetacija, što nije poželjno. 

Prvo međuredno kultiviranje treba izvesti u ranim fazama razvoja kukuruza, najbolje kada biljke imaju formirana tri do četiri lista. U tom periodu korijenov sustav kukuruza slabo je razvijen i kultivator treba podesiti da radi dublje (od šest do osam centimetara), a zaštitna zona oko biljke treba da je 10 do 12 cm. Drugo međuredno kultiviranje treba izvesti kada biljke kukuruza imaju formiranih šest do osam listova. U tom periodu korijenov sustav bolje je razvijen i kultivator treba podesiti da radi pliće (od četiri do šest cm), a zaštitna zona oko biljke treba biti 15 do 20 cm. Dozvole li vremenski uvjeti, poželjno je obaviti i treće međuredno kultiviranje i tom prilikom odrediti dubinu i zaštitnu zonu ovisno od razvijenosti biljaka. Brzina kretanja traktora treba da je oko šest kilometara (sporije prilikom prvog kultiviranja da ne bi došlo do zatrpavanja malih biljaka).

Od posebnog je značaja i u ekološkoj proizvodnji

Međuredna kultivacija je od posebnog značaja u eko proizvodnji, u kojoj nije dozvoljena primjena klasičnih herbicida. Neophodno je odrediti adekvatnu zaštitnu zonu za kultiviranje, odnosno, ostaviti desetak centimetara s obje strane reda neobrađeno, pri čemu kod kukuruza u ranijim fazama ta zona može biti uža, a u kasnijim šira.

Dubina kultiviranja ovisi od porasta kukuruza, pri čemu je u fazi od tri do pet listova dubina manja i obrnuto. Ukoliko je brzina kretanja traktora suviše velika, a biljke niske u porastu često može doći do zatrpavanja biljaka. Također potrebno je voditi računa o dubini rada ove agrotehničke mjere, ali isto tako i širini zaštitne zone, kako ne bi oštetili korijen ili stablo biljaka. Broj kultiviranja ovisi od uzrasta biljaka i količine padalina.

Kultivirati poslije svake obilnije kiše

Preporuka je da kukuruz treba kultivirati poslije svake obilnije kiše, kako bi se sačuvala vlaga, dodao zrak korijenovom sustavu i razbila eventualna pokorica. Kultivirati sve dok traktor može ući u njivu, a da ne ošteti usjev. Ovu mjeru izvoditi najmanje dva puta. Prilikom međuredne kultivacije obično se i izvodi prihranjivanje biljaka kukuruza dušičnim gnojivima..


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Pročitaj više »

Tagovi

Širokoredni usjevi Međuredna kultivacija Uzgoj kukuruza Konzerviranje vlage Razbijanje pokorice Kukuruz


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić

Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi