Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obavijest povrtlarima
  • 24.03.2015. 13:00
  • Međimurska

Krumpir štitite od početka sadnje

Obavijest Savjetodavne službe za povrtlare.

  • 318
  • 9
  • 0

U tijeku su pripreme za početak sadnje krumpira, odnosno neki proizvođači na laganijim zemljištima, ovih dana započinju sadnju ranijih sorti. Kako najveći dio potreba za sjemenskim krumpirom naša zemlja podmiruje uvozom, uglavnom iz Nizozemske, Njemačke, Belgije, Francuske i Luksemburga, ova spoznaja predstavlja značajan rizik za pojavu i širenje karantenske smeđe truleži gomolja krumpira (Ralstonia solanacearum) i drugih uzročnika bolesti, uključujući i uzročnika prstenaste truleži (Clavibacter).

Iz tih razloga provodi se poseban program nadzora uzročnika smeđe truleži gomolja krumpira (Ralstonia solanacearum) od 2001. godine, te obuhvaća vizualne preglede i laboratorijske analize uzoraka sjemenskog i merkantilnog krumpira. Program se vremenom proširivao, pa su pregledima i laboratorijskim analizama uključeni i rajčica, pelargonija i korovna vrsta (Solanum dulcamara). Od 2009. godine uzimaju se i uzorci vode za navodnjavanje s površina na kojima se proizvode krumpir ili rajčica. Jednako tako, sva poljoprivredna gospodarstva koja proizvode, otkupljuju ili prikupljaju u skladišta, s namjerom distribucije, gomolje konzumnog krumpira, moraju biti upisani u FITO - Upisnik.

Tijekom preuzimanja uvezenog sjemenskog krumpira i prilikom naklijavanja valja redovito pregledavati njegovo zdravstveno stanje. Bakterija Ralstonia solanacearum je lokalno prisutna u nekim državama Europske Unije, pa se nalazi na A2 karantenskoj listi Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO/OEPP). Za sprječavanje unošenja i širenja ove bakterijske bolesti potrebno je saditi isključivo zdravo i certificirano sjeme, sačuvati biljnu putovnicu kupljenog sjemenskog krumpira, poštivati odgovarajući plodored, pregledavati potencijalne domaćine u vegetaciji i izbjegavati zadržavanje površinske vode pri navodnjavanju.

Gledano izvana, gomolji mogu izgledati potpuno zdravo, jer sve promjene na njegovu vanjskom dijelu ovise o tome koliko se zaraza proširila unutar njega. Na presjeku se može posumnjati na bakterijsku bolest, ako su provodni snopovi smeđe boje. Promjene u boji žilnog staničja mogu uzrokovati i neki drugi uzročnici (npr. Fusarium sp., Verticillium sp.), oštećenja od herbicida ili fiziološki poremećaji. Tipično za ovu bolest je pojava bakterijske sluzi. Oko pupka ili okaca gomolja može se primijetiti sluzavi iscjedak. Kada gomolj krumpira, na čijem presjeku vidimo promjenu boje u zoni provodnih snopova stavimo u komoru s visokom vlagom,na vrijeme od 24 do 48 sati, pojavit će se žućkasti iscjedak, ukoliko zaraza potječe od vrste Ralstonia solanacearum. Posadimo li zaražene gomolje, oni istrunu u tlu ne dajući novu biljku. Sumnjive uzorke sa znakovima bolesti dostavite bakteriološkom laboratoriju Zavoda za zaštitu bilja pri Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, Svetošimunska 25, Zagreb.

Ranijih su sezona, izuzev protekle vrlo kišovite i vlažne, zabilježene na pojedinim parcelama i sortama značajne štete na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika, poglavito od gusjenica sovica pozemljuša (Noctuidae) i ličinka klisnjaka ili "žičnjacima" (Elateridae). Stoga prije same sadnje treba planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje. Prognoza njihove pojave i mogućih mjera preventivne zaštite provodi se pregledom tla prije sadnje! Na parcelama gdje se očekuje napad ili sade osjetljive sorte, treba krajem zime ili početkom proljeća iskopati nekoliko jama veličina 25 x 25 cm i dubine 30-tak cm. Zemlju iz jama izbacite na rasprostrtu foliju, rukama je drobite i dobro pregledajte ima li štetnika koji žive u tlu. Ukupni broj štetnika jedne vrste pomnožite sa 16 i podijelite s brojem iskopanih jama, pa ćete dobiti brojnost štetnika po četvornom metru! Ako pronađete između dva i pet štetnika, npr. žičnjaka ili grčica hrušta) po m², potrebna je primjena zemljišnih insekticida tijekom sadnje.

Uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013. godine, insekticidima na osnovi tiametoksama, imidakloprida i klotianidina, privremeno je zabranjena uporaba za tretiranje sjemena i folijarno tretiranje prije cvatnje. Prije se za tretiranje gomolja krumpira prije ili tijekom sadnje koristio imidakloprid kao što su Prestige FS 290, Gaucho FS i Macho 70 WS. Također, u Narodnim novinama broj 142 od 19. prosinca 2012. objavljen je „Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida“ koji u članku 57. prednost pri suzbijanju štetnih organizama daje propisima koji uređuju integriranu proizvodnju godišnjim tehnološkim uputama za pojedini poljoprivredni sektor o čemu detaljnije možete pročitati na www.mps/poljoprivreda/integrirana

U integriranoj proizvodnji krumpira preventivna primjena zemljišnih insekticida za tretiranje tla je dopuštena isključivo u trake. Stoga je suzbijanje zemljišnih štetnika od protekle sezone u Republici Hrvatskoj vrlo ograničeno, a može se izvoditi samo posebnom opremom uz sadilice krumpira, deponatore granuliranih insekticida ili prskalice za primjenu insekticida u trake odnosno brazdu prilikom sadnje krumpira.

Tablica 1. Ključ za prepoznavanje štetnika na podzemnim dijelovima krumpira:

Gomolj izbušen, uski hodnici promjera do 5 mm, prazni ili u njima narančasto-žute, tvrde ličinke.

žičnjaci

Gomolj izbuše, hodnici još uži, u njima bjelkasto-ružičaste gusjenice, samo u obalnom području (*?).

krumpirov moljac

Gomolj izvana nepravilno izgrižen od bijelih ličinki svinuta tijela i smeđe glave.

grčice hrušta

Gomolj nepravilno izgrižen i izbušen, na krumpirištu hodnici plitko ispod površine tla.

rovac

Gomolj površinski izgrizle sive gusjenice gola tijela, koje se na dodir svinu u kolut.

sovice pozemljuše

Gomolji sitni, na njima okruglaste ciste

krumpirove cistolike nematode

*nakon proizvodne 2010. sezone ovaj je nametnik uočen također i u Međimurju.

Podgrizajuće gusjenice sovica (Noctuidae) imaju golo, sjajno, tijelo prekriveno voskom, zemljaste su boje, narastu do 45 mm i pri dodiru se svinu u klupko. Razlikujemo štetnost ovih vrsta u prvom dijelu vegetacije (npr. od proljetne sovce Agrotis temera), kad gusjenice oštećuju sasvim mlade biljke uz površinu tla (posljedica je venuće i sušenje biljka, odnosno prorjeđivanje sklopa). U drugom dijelu vegetacije (npr. usjevna sovica Agrotis segetum) napadaju korijenasto-gomoljaste vrste (krumpir), a štete od sovica pozemljuša povećava nedostatak oborina i zakorovljenost usjeva (na cvjetovima korova leptiri pronalaze hranu, a spolno zrele ženke odlažu jaja). Primjerice, u jesen 2011. godine početkom mjeseca rujna, na sorti artemis, na nezaštićenom dijelu pokusnog polja u Međimurju zabilježeno je 0,6 aktivnih gusjenica/m² (ili 6.000 aktivnih gusjenica sovica pozemljuša/ha)! Kemijsko suzbijanje gusjenica sovica pozemljuša je moguće samo preventivnom primjenom insekticida prije sadnje. Prognozu napada pozemljuša otežava spoznaja o njihovoj migraciji, te činjenica da proljetnim pregledom zemljišta možemo otkriti napad samo vrsta koje prezimljuju u stadiju mlade gusjenice (npr. kod proljetne sovice).

Klisnjake ili "žičnjake" ubrajamo među važnije štetne organizme u nekim ratarskim "okopavinama" i brojnim povrtnim kulturama. Odrasli klisnjak je kornjaš tamnije boje, duguljasta tijela, dugačak 7 do 11 mm. Kad padne na leđa može skočiti (klisnuti) natrag na noge. Njihove ličinke se nazivaju žičnjacima ("drotarima"), zbog uskog i tvrdog tijela, dugačkog do 27 mm, narančasto-žute ili bakrene boje. Odrasli klisnjaci se zadržavaju na biljnim cvjetovima i ne prave štetu. Privlače ih gusto obrasle površine (livade i pašnjaci, lucerišta i djetelišta, neobrađena, a zakorovljena zemljišta, ali i strne žitarice). Na takvim površinama odlažu jaja u tlo, te 15 do 30 dana nakon toga izlaze ličinke koje cijeli život provode u tlu (razvoj ličinki traje 2 do 4 godine).

Od insekticida za tretiranje ovih štetnika u našoj zemlji imamo samo sredstva navedena u Tablici 2.

Karenca im iznosi 91 dan i nisu dopušteni za mladi krumpir.

Tablica 2. Insekticidi za tretiranje tla dopušteni u krumpiru protiv zemljišnih štetnika:

Pripravak

Djelatna tvar

Doza

Karenca

Organo-fosforni

Kentaur G 5

klorpirifos-etil

8-12 kg/ha u trake

91 dan

(ne mladi krumpir)

Dursban E-48 EC, Nufos EC

klorpirifos-etil

2-3 lit./ha tretiranjem u trake

91 dan

(ne mladi krumpir)

Sintetski piretroidi

Force 1.5 G

teflutrin

7-10 kg/ha u redove

91 danorce 1.5 G,

(ne mladi krumpir)

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr


Tagovi

Karenca Organo-fosforni Kentaur G5 Dursban E-48 EC Nufos EC Sintetski piretroidi Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Milorad Šubić Sadnja krumpira Nizozemska Njemačka Belgija Francuska Luksemburg Smeđa trulež gomolja Ralstonia solanacea


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/