Oranica
27.03.2013.

Kojim se agrotehničkim mjerama boriti protiv suše na oranicama

Agrotehničke mjere u ratarstvu

Foto: Gemini 2.5 Flash

Što činiti u cilju smanjenja negativnog utjecaja suše?

Duboka zimska brazda - provoditi gdje god je moguće odmah nakon berbe/žetve jesenskih usjeva, kako bi se sačuvala vlaga u tlu kao rezerva za usjeve u sušnom periodu, tlo će se promrznuti i lakše pripremiti za narednu sjetvu. Dublje oranje i stavljanje gnojiva na niže horizonte intenzivira rast korijena u dubinu.
Zatvaranje zimske brazde - obaviti rano u proljeće prije proljetnih vjetrova, sprečava isušivanje tla.
Pravilna gnojidba - dobra ishranjenost uzgajanih biljaka osigurava jači korijenov sustav i bolje korištenje vode i hraniva iz tla.
Ranija sjetva - ako uvjeti tla (vlažnost i temperatura tla) zadovoljavaju, sjetva se može obaviti i nekoliko dana ranije od uobičajenih rokova, kako bi se izbjeglo nicanje i ukorjenjivanje u sušnom periodu.
Sjetva sijačicama - radi boljeg i ravnomjernijeg ulaganja sjemena u tlo, a ne rasipačima mineralnih gnojiva koji dio sjemena ostavljaju na tlu (trave, djeteline, uljana repica). Formirana klica i klicin korjenčić, koji ostanu na površini tla poslije sjetve, pri visokim temperaturama se oštećuju i propadaju.
Sjetva na veću dubinu - u sušnom periodu sjetva do 1 cm dublje od optimalne dubine osigurava dovoljno vlage za klijanje i nicanje.
Valjanje usjeva nakon sjetve - osigurava bolji kontakt sjemena s vlagom iz tla.
Sjetva sorata ili hibrida koji su otporniji na sušu - takve sorte ili hibridi razvijaju čvršći razgranati korijenov sustav bolje upojne moći za vodu i hraniva.
Kultivacija - kao mjera sprečavanja gubitka vode iz tla prekidanjem okomitog kapilariteta u slučaju pojave pokorice.
Sjetva poljoprivrednih vrsta dubokog korijena - uključiti lucernu u plodored gdje god kvaliteta tla dopušta njen uzgoj, te sjetvu ostalih naknadnih ili postrnih usjeva za potrebe veće proizvodnje krme (travne vrste većinu korijenovog sustava razvijaju plitko).
Sjetva siderata - kao pokrovnih usjeva u cilju zadržavanja vlage u tlu.
Sjetva podusjeva - koji dodatno zasjenjuju i smanjuju isušivanje tla.
Prašenje strništa - neposredno nakon žetve smanjuje isparavanje vode iz tla.
Zaoravanjem biljnih ostataka ili stajnjaka - povećava se kapacitet tla za vodu.

Što treba izbjegavati!

Oranje u proljeće neposredno pred sjetvu- (osim ako je zasijana ozima kultura koja se koristila u rano proljeće, npr. ljulj za krmu). Tlo u tom slučaju ne promrzne, takva brazda se stvrdne (zapeče), tanjuranje i/ili sva ostala dopunska obrada tla ne omogućuju dobru pripremu tla za sjetvu, nema kvalitetne posteljice za sjeme i dovoljno usitnjenog tla za prekrivanje sjemena. Sjeme ostaje na površini ili pod većim strukturnim agregatima (grudama), nema dobar kontakt sa tlom, u sušnim uvjetima propada jer se klica i korjenčić osuše.
Zaoravanje krutog stajskog gnoja u proljeće - neposredno pred sjetvu, naročito ako nije zreo (u stanju humifikacije).
Sjetvu farmerskog sjemena - iz nepoznate proizvodnje i porijekla, slabe klijavosti i energije klijanja (nedeklarirano sjeme). Iz prakse je poznato da je često glavni krivac za neuspjeh proizvodnje loša kvaliteta sjemena, a ne drugi faktori.
Sjetvu kultura gustog sklopa rasipačima - zbog male količine i sitnog sjemena nekih kultura (npr. uljana repica, trave, djeteline, rauola) rasipači nisu dovoljno precizni, sjeme često ostaje na tlu i propadne ili je mamac za ptice i druge životinje.
Prekasnu sjetvu - bez dovoljno vlage u tlu i izvan optimalnih rokova.
Prekasnu kultivaciju - dobro razvijenih usjeva bez pokorice, čistih od korova, dobro ishranjenih (obavljena dostatna gnojidba). Kultivacijom ovakvih usjeva u odmakloj fazi razvoja dolazi do oštećenja postranih korjenčića koji su se proširili u međuredni prostor što dovodi do smanjenja upojne moći vode i hraniva iz tla.
Predugo ostavljanje strništa nakon žetve - u sušnim godinama izaziva dodatni gubitak vode iz tla.