Kiša isprala gluten

Žetva pšenice će do kraja tjedna, sudeći prema pogledima u nebo i meteorološkim prognozama koje najavljuju dane bez kiše, biti završena. Prinosi su, ovisno o sorti, kvaliteti tla i provedenim agrotehničkim mjerama šaroliki - od 4 do 6,5 tona, a ponegdje i preko 7 tona po hektaru.

- Ipak, prosječan prinos kreće se 5,5 tona - izvijestila nas je Marija Medić iz osječkog Županijskog ureda Hrvatske gospodarske komore. Iz podataka koji se slijevaju u njezin ured, do jučer je od očekivanih 300.000 tona pšenice na području Osječko-baranjske županije u silose isporučeno 63 posto, odnosno gotovo 195.000 tona. To znači da je vjerojatno požeto i 70 posto površina jer dio pšenice čeka na prijam ispred silosa u prikolicama. Kako je vlaga zrna pala ispod 14 posto, prestao je rad sušara, tako da uskladištenje sada ide ipak brže. Iako je prinos u okvirima očekivanog, hektolitar se zadržao u granicama 76-79, pa i primjese se kreću u granicama prihvatljivih tri do pet posto, ipak od ovogodišnje pšenice bit će malo brašna!

- Kiše koje su odgađale žetvu jednostavno su dovele do toga da su iz zrnja “isprani” gluten i protein, što znatno smanjuje željena mlinsko-pekarska svojstva - kaže Darko Dukarić, voditelj Divizije trgovine osječkog Žita. Brašno koje će mlinari od takve samljevene pšenice ponuditi pekarima nužno će se morati obogatiti aditivima kako bi se poboljšala pekarska svojstva, no to znači i skuplje brašno, pa u konačnici (vjerojatno, nap.a.) i skuplji finalni proizvod.

S druge strane, veleprodajnim trgovcima bit će teže ovako nekvalitetnu pšenicu ponuditi tržištu, ako, jasno, ne spuste cijenu! Ako do toga ne dođe, odnosno ako pšenica ostane čekati bolju priliku u silosima, u uvijek bremenitoj ratarskoj proizvodnji generirat će se novi problem. Za mjesec i pol dana na red stiže skidanje suncokreta i soje. A kamo onda s njima? A o kukuruzu da se i ne govori...

Klijavost pšeničnog zrna problem je, kako smo doznali od komercijalnog direktora Đakovštine d.d., Paška Gašpara, s kojim se suočavaju i ratari s područja Đakovštine. Kišni period i polijeganje pšenice uzrokovali su klijanje i kod ranijih sorti, pa će tako nezanemariv dio uroda završiti umjesto u brašnu, kao stočna hrana.

- Đakovština d.d u svoje silose zaprima svu pšenicu, pa čak i onu kojoj klijavost doseže 10 posto. Međutim, takva pšenica ne može završiti u brašnu nego je to roba na uskladištenju koju sušimo i stabiliziramo. Ima ljudi koji se, nakon što se ustanovi klijavost pšenice, naljute i svoj urod odvozu kući, no mi tu ništa ne možemo napraviti, kaže Gašpar.

U Đakovštini d.d napominju kako još uvijek na prijamu nema značajnijih gužvi, no najveće se očekuju danas. Prema Gašparovim riječima, dopuste li vremenske prilike, žetva, koje je do sada obavljeno 50 posto, trebala bi biti okončana krajem tjedna.

Autor: Dario KUŠTRO / M.Muškić