Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Osolike muhe
  • 25.10.2024. 07:30

Kako drveće na rubovima parcela privlači osolike muhe i štiti usjeve?

Drveće posađeno na rubovima polja ima puno veće koristi nego travnate međe jer privlači važnu vrstu kukaca, pokazalo je istraživanje

Foto: AK grafika
  • 328
  • 29
  • 0

Sadnja drveća oko poljoprivrednih površina može značajno povećati broj osolikih muha, zvanih još i pršilice ili lebdjelice, korisnih insekata koji oprašuju usjeve i istovremeno suzbijaju štetnike, pokazala je studija Sveučilišta Alberta. 

Poljoprivrednici koji posade stabla uz svoja polja, osobito uljane repice (u slučaju Kanade to je kanola, op. ur.), mogu privući 33 puta više ovih muha nego travnatim rubovima.

Hrane se štetnicima

Ovi kukci, koji sliče pčelama i osama, no nešto su manji, kreću se između polja i njihovih granica, hraneći se nektarom i peludom cvjetnih usjeva poput uljane repice. U tom procesu ih oprašuju, što može povećati prinos. No, još jedna korist je ta što se njihove ličinke hrane štetnicima poput lisnih uši, tripsa, pauka i grinja te cikada i drugih malih insekata. 

Rachel Pizante, voditeljica istraživanja, usporedbe radi, objašnjava kako pčele mogu oprašivati, ali nemaju ulogu u kontroli štetnika, dok pršilice kombiniraju obje funkcije.  

Drveće i grmlje na rubovima polja uljane repice, privlačili su i zadržavali u prosjeku gotovo 85.000 pršilica po kilometru, a travnati rubovi samo oko 2.500 ovih insekata, pokazalo je istraživanje.

Ograđivanje posjeda: Izbor odgovarajuće živice ovisi od namjene

Također, istraživanje spominje 96 različitih vrsta osolikih muha te otkriva da rubovi polja s drvećem i grmljem podržavaju njihovu dvostruko veću biološku raznolikost u usporedbi s travnatim rubovima. To je najvjerojatnije zbog bogatijih resursa dostupnih njihovim ličinkama, poput više organske tvari nastale lišćem i truljenjem grana i sl. Ovo doprinosi ekosustavu ne samo kroz korist za poljoprivredu, poput oprašivanja usjeva nego i divljeg cvijeća te razgradnju biljnog materijala koje postaje hranjiva tvar u tlu. 

Ova rješenja mogu pomoći poljoprivrednicima da povećaju prinose i smanje upotrebu pesticida, dok ujedno potiču očuvanje prirodnih resursa i oprašivača, zaključuje studija.

Što saditi na rubovima parcela? 

Na rubovima parcela preporučuje se saditi drveće koje je autohtono i prilagođeno lokalnim klimatskim uvjetima te koje osim navedene, ima i druge dobrobiti poput zaštite tla od erozije, zaštita od vjetra i sl. 

Na našim se prostorima može saditi hrast lužnjak i kitnjak koji su prilagođeni različitim uvjetima tla i klime te su dugovječni. Tu je i bagrem koji brzo raste, poboljšava strukturu tla te je vrlo medonosan. Medonosne su i lipa, kesten te divlja trešnja čiji plodovi privlače ptice. Vrba je pak važna za očuvanje vlažnih staništa, a također daje vrijedan nektar u ranim proljetnim mjesecima. 

Ova stabla ne samo da štite poljoprivredne površine, već i povećavaju ekološku vrijednost zemljišta, što je ključno za održivu poljoprivredu.

Naslovna fotografija: Shutterstock/Grumpy Cow Studios/sushil bhattarai


Tagovi

Rachel Pizante Osolika muha Drveće u polju Privlačenje oprašivača Bioraznolikost Pršilice Lebdjelice


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.