Kako će nestašica herbidica u Brazilu utjecati na globalnu cijenu soje?

Brazilski uzgajivači su zabrinuti zbog nestašice herbicida koji se koriste za desikaciju usjeva soje. Prema Soybeansandcorn, brazilsko udruženje proizvođača soje i kukuruza (Aprosoya) ističe da nedostatak ovih herbicida može izazvati ozbiljne probleme i službeno su zatražili od Ministarstva poljoprivrede da im dozvoli hitnu upotrebu parakvata kako se žetva ne bi nepotrebno odlagala i ugrozila prinos i kvalitetu sjemena.

Radi se o sredstvima koja izazivaju prisilno prekidanje vegetacije i sušenje biljaka te dozrijevanje zrna u mahunama. Dužina perioda vegetacije je svojstvena za svaku biljnu vrstu. Kod soje je važno odraditi optimalnu sjetvu kako bi usjev dospio za žetvu, ali i zbog omogućavanja kombajniranja. 

Ravnomjerno dozrijevanje

Naime, soja je biljna vrsta kod koje mahune sa zrnima dozrijevaju u etažama. Sklona je pojavi da donje budu zrele, pa čak i pucaju, dok su gornje još uvijek zelene. To povećava gubitke tijekom žetve. Zelene mahune mogu izazvati zagušenje mehanizacije, a tijekom skladištenja dijelovi nezrelih i nedovoljno zrela zrna stvaraju probleme.

Stoga u sjevernim regijama Brazila često upotrebljavaju ovu vrstu pesticida, jer ova biljna kultura dospijeva u vrijeme kada počinje kišna sezona. Previše kiše znači lošiju žetvu. Kako bi spriječili gubitke, uzgajivači prakticiraju desikaciju, a herbicide primjenjuju kada lišće počne žutjeti. To omogućava da se biljka i mahune ravnomjerno osuše u periodu od sedam do deset dana poslije aplikacije sredstva.

Pored nestašice herbicida i drugih pesticida, ondje trenutno vlada i nestašica sjemena kukuruza.

Herbicidi zabranjeni u EU

U Brazilu, jednom od vodećih proizvođača ove kulture se za njezinu desikaciju koristio herbicid parakvat, no maknut je s liste dozvoljenih. Ovo sredstvo je zbog svoje otrovnosti zabranjeno u Europskoj uniji još 2007. godine. Otrovno je za ljude i druge sisavce. Djeluje putem udisanja i izaziva akutne probleme s dišnim organima.

Kao zamjenu za Paraquat brazilski ratari koriste dikvat, ali njega nema dovoljno na tržištu.

U EU su u svibnju 2018. godine zabranili upotrebu i ovog pesticida jer stvara probleme ljudima koji su izloženi njegovom djelovanjem, pticama i životnoj sredini. Europska Komisija je 2019. potvrdila njegovu zabranu.

Uzgoj soje: Kako do dobrog prinosa?

Valja podsjetiti da se Emmanuel Macron, predsjednik Francuske koja predsjedava Vijećem EU, zalaže da se spriječi uvoz ovakvih proizvoda koji se proizvode na način i uz pomoć sredstava koje EU zabranjuje. Jer, kako kaže, na taj se način poljoprivrednici Unije stavljaju u nezavidan i podređen položaj. Oni moraju poštivati zakonsku regulativu, dok u slučaju Brazila i soje to, kako vidimo nije slučaj.

Jer, dok ga EU zabranjuje, na njezinom tržištu se i dalje nalazi soja tretirana otrovnim herbicidima zbog čega su osim poljoprivrednika ugroženi i potrošači kao krajnji konzumenti.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor