Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prihrana useva
  • 20.01.2023. 12:00

Kada krenuti s prvom prihranom usjeva?

Relativno visoke temperature ove zime, nikako ne pogoduju ozimim kulturama jer se već na poljima primjećuje bljedilo i neujednačenost usjeva.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 5.039
  • 336
  • 0

Relativno visoke temperature ove zime, prema riječima savjetodavke Nade Lazović Đoković, nikako ne pogoduju ozimim kulturama jer se već na poljima primjećuje bljedilo i neujednačenost usjeva, slabo razvijen korijenov sustav kao i nedostatak primijenjenih osnovnih hraniva. Ovako visoke temperature ne utječu dobro na prezimljavanje usjeva i dovesti će do problema u razvoju i jarovizaciji jer neće steći otpornost na niske temperature koje bi se mogle javiti krajem zime.

"Iznenadni stres uslijed zahlađenja posebno može biti problem kod usjeva s plitkim korijenom. Najbolja zaštita od pojave hladnih vjetrova i temperatura ispod nule bi bio snježni pokrivač jer u samom biljnom tkivu nema dovoljno hranljivih tvari, poput šećera, koje bi doprinijele otpornosti na hladnoću i golomrazicu", kaže Lazović Đoković.

Ako se zakasni s prihranom "gladovat" će usjevi

Ona naglašava da se ovisno o vremenskim uvjetima u siječnju i veljači, čim se dnevna temperatura zraka ustali na iznad pet do sedam stupnjeva, može krenuti s prvom prihranom kako se ne bi propustio optimalan rok. Ukoliko se preskoči prva prihrana ili kasni uzrokovat će gladovanje usjeva i u startu smanjiti šansu za ostvarenje željenog prinosa.

Prva prihrana se obavlja s ciljem da se poboljša busanje jer je to najvažnija komponenta prinosa da se stvori što veći broj budućih listova po jedinici površine, dok druga prihrana ima zadatak stvoriti što veći broj cvjetova po klasu.

Formulacije mineralnih gnojiva koje sadrže amonijačno-nitratni oblik dušika biljke su u stanju brzo usvojiti. Pa ako i dođe do neponovljivih temperaturnih oscilacija, zbog čega se usporava metabolizam biljke, nitratni dušik se skladišti u biljci bez neželjenih posljedica.

Prva prihrana se obavlja s ciljem da se poboljša busanje (Foto: G. Nastić)

Veoma je važno naglasiti da amonijski oblik dušika ima sposobnost vezanja u koloidne čestice zemljišta što ga čini postojanim u zemljištu i duže biljci na raspolaganju. Optimalna količina dušika koju treba usjevima osigurati u prvoj prihrani je 40 do 60 kg po hektaru jer biljke u ovoj fazi razvoja nemaju dovoljno razvijen korijenov sustav za usvajanje većih količina hraniva, a ostatak u drugoj prihrani. Okvirna količina koja može zadovoljiti njihove potrebe za dušikom u prihrani je 150 do 250 kg po hektaru KAN-a, a ovisi o fazi razvoja pšenice, količine padalina i primijenjenih agrotehničkih mjera.

“KAN je mineralno gnojivo koje uz dušik sadrži još kalcij i magnezij, hraniva koja su vrlo važna za nesmetan rast i razvoj, odnosno za odvijanje fotosinteze, a povećanjem intenziteta fotosinteze povećava se i prinos. Odličan je za kisela zemljišta", ističe naša sugovornica i dodaje da u slučaju kiselih zemljišta na većini parcela treba izbjegavati dušično gnojivo UREU koje treba primjenjivati na neutralnim i alkalnim zemljištima.

Tako će se doprinijeti kvaliteti uroda ukoliko se primjeni tijekom siječnja kada su niže temperature zato što dušik na nešto višim temperaturama isparava relativno brzo ovisno o sunčevom zračenju pa ga zato treba primijeniti kad nije jako sunce.

"UREA ima visok sadržaj dušika i visoku topivost u vodi i najbolje je primijeniti zaoravanjem u osnovnoj gnojidbi zajedno s NPK formulacijom i prihranjivanjem tijekom vegetacije putem lista u obliku otopine u kasnijim fazama rasta."

Temperatura otopine jednaka temperaturi zraka

Prema njenim riječima treba obavezno primijeniti preporučenu koncentraciju za određenu fazu razvoja pšenice, a temperatura otopine treba se prije primjene na usjev izjednačiti s temperaturom zraka, dok veličina raspršenih kapljica treba biti prilagođena primjeni gnojiva.

Optimalna količina dušika u prvoj prihrani je 40 do 60 kg po hektaru (Foto: Julijana Kuzmić)

"Pred klasanje treba primijeniti 200 litara otopine na hektar Uree u koncentraciji 10 do 15 posto bez izazivanja fitotoksičnosti. To znači da je potrebno rastopiti 20 do 30 kg Uree u 200 litara vode. Priprema se tako što se ovo gnojivo polako uz stalno miješanje sipa u posudu manje zapremine u kojoj se nalazi topla voda.

Kada se u potpunosti istopi ulije se u prskalicu i dopuni s preostalom potrebnom vodom do 200 litara zapremine zatim se ostavi nekoliko sati da se podigne temperatura otopine, koja može u početku biti vrlo niska i na zagrijanom listu će izazvati stres za biljku", savjetuje ova stručnjakinja i dodaje da kada se temperatura otopine podigne obavlja se prskanje pšenice i da je najbolje učiniti predvečer ili po oblačnom vremenu.

Također poručuje ratarima da nipošto ne izostave ni jednu fazu u ishrani i zaštiti biljaka zato što je jesensku sjetvu pratila neadekvatna primjena agrotehničkih mera, koja ih može koštati ukupnog prinosa, jer će ova temperaturna kolebanja uvjetovati pojavu većeg broja korova, insekata i bolesti.


Tagovi

Prihrana pšenice Nada Lazović Đoković KAN UREA Stanje pšenice Mineralno gnojivo Nitratni dušik


Autorica

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz sektora poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gospodarstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.