Povoljna ratarska jesen i zimske padaline dat će kvalitetne prinose! Usjevi su u dobroj kondiciji. Upozoravaju se ratari koji nisu još uvijek obrali kukuruz da to učine za toplijeg vremena te da se drže plodoreda.
Kako je snijeg utjecao na usjeve? "Jesen 2015. bila je jedna od boljih što se tiče berbe, sjetve i radova u polju. Dogodio nam se jedan dug suh period kojeg su ratari iskoristili za skidanje proljetnih kultura te sjetvu ozimih kultura, kasnije i zimsku brazdu koja je napokon nakon dugog niza godina obavljena kvalitetno.
Jedan dio ozimih kultura sijan u agrotehničkim rokovima, uljana repica, ječam, pšenica su ušle prebujne u zimu, međutim sa nižim temperaturama opasnost je prošla.
One kulture sijane iza 15. studenog kada se malo kasnilo s agrotehničkim rokovima, nisu ništa lošije jer njima je ovo zahlađenje dobro došlo, a posebno padaline. Nekada kasnija sjetva daje kvalitetniji prinos, a i manja je potreba za zaštitnim sredstvima.
Topljenje snijega neće utjecati na stanje usjeva. I prije snijega je bila povoljna ratarska jesen tako da nema straha. Ove padaline bile su nam prijeko potrebne, a ne očekuje se ni pretjerano nakupljanje vode na njivama", govori Mato Nikolić iz Savjetodavne službe. Krajem siječnja ili početkom veljače treba razmišljati i o prihrani, tamo gdje je potrebno, savjetuje Nikolić.
"Slijedi nam proljeće. Dio kukuruza na našim poljima još uvijek nije obran te apeliram na proizvođače da se kukuruz što prije skine, da se zaore neka količina gnojiva ili makar kukuruzovina. Jesen i dio zime su dozvoljavali toliko radnih dana da je šteta da je neka mehanizacija bila parkirana tako rano. Oni koji su kvalitetno zaorali teških gnojiva fosfora i kalija trebaju mirovati, pregledati usjeve i pripaziti na štetnike.
Što se tiče zimske brazde, u siječnju i veljači nije potrebna. Svatko zna što će sijati pa mjesec dana prije sjetve treba napraviti jedno ravnanje, baciti startno gnojivo i čekati sjetvu.
Svi poljoprivrednici u integriranoj i eko proizvodnji dužni su se držati plodoreda. Konvencionalni poljoprivrednici se ne moraju zakonski držati plodoreda, ali monokulture su stvar prošlosti. Plodored treba mijenjati svake godine, a minimalno svake tri godine (tropolje). Iza kukuruza ne ide više kukuruz!", poručuje Nikolić.
Foto: simazoran/depositphotos.com
Tagovi
Partner
Mile Budaka 1/4,
35000 Slavonski Brod,
Hrvatska
tel: +385 (0)35 210 250,
e-mail: sbtv@sbtv.hr
web: http://sbtv.hr/
Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva padaju na svjetskom tržištu
Rusija zauzima europsko tržište pšenice - konkurencija bez presedana
Lemken predstavio Solitair DT sijačicu s 32 reda i radnog zahvata četiri metra
Koliko gusto sijati kukuruz i o čemu to ovisi?
Zea mays
prije 8 godina
Šta je sa tropoljem i onima koji imaju samo DTS i plodoredom...i još uz to eko proizvođači. Npr. Slavimir Brkić iz Tomašice pokraj Garešnice. Svi ostali ratari obavezno tropolje iznad 30 ha površine. Zgodni su ti naši (ne)pravilnici, zar ne!?