Biti najbolji u proizvodnji repe jednako je kao sportašima biti najbolji na Olimpijadi. Potvrda da su uopće najbolji u onome što rade, slikovito nam opisuje član Uprave Sladorane Županja i Viro tvornice šećera mr.sc. Ivo Rešić značenje dodjele priznanja "Zlatna repa" najuspješnijim proizvođačima.
Proizvođači repe su najbolji proizvođači u ratarskoj proizvodnji. Slobodno možemo reći da je to krema poljoprivrede. Biti najbolji u proizvodnji repe jednako je kao sportašima biti najbolji na Olimpijadi. Potvrda da su uopće najbolji u onome što rade, slikovito nam opisuje član Uprave Sladorane Županja i Viro tvornice šećera mr.sc. Ivo Rešić značenje dodjele priznanja "Zlatna repa" najuspješnijim proizvođačima.
Priznanja svojim kooperantima tvornica, otkriva nam, dodjeljuje od 70-ih godina prošlog stoljeća, međutim posljednjih 15-ak godina pod imenom "Zlatna repa". Konkurencija je i ove godine bila velika, s obzirom da je riječ o broju od 500 proizvođača, podijeljenih, doduše, u kategoriji prema hektarima koje obrađuju.
"U kartoteci imamo 500 proizvođača, no zbog plodoreda, oko 400 proizvođača svake godine ulazi u konkurenciju. Od toga broja 80% ih dolazi s područja Vukovarsko-srijemske županije, a 20% iz Brodsko-posavske, dijelova koji gravitiraju Županji. U prosjeku, zadnjih pet godina, pod šećernom je repom oko 8.000 hektara. Maksimalni kapacitet bio bi nam 9-10.000 hektara", navodi Rešić, inače jedan od vodećih stručnjaka za proizvodnju šećerne repe.
Vezano uz proizvodnju šećerne repe, dodaje, vidljivo je da se povećava prinos i smanjuju površine pod tom kulturom.
"Prije 10 do 15 godina prinos šećera je bio 7 tona po hektaru, danas naši dobitnici priznanja imaju 14 t/ha. Dakle, udvostručeni su rezultati proizvodnje. Rezultati koje su postigli dobitnici Zlatne repe su pri vrhu mjereći se i sa zemljama poput Belgije i Nizozemske", naglašava naš sugovornik.
S 1. listopada prošle godine ukinute su i kvote na proizvodnju šećera što se, naravno, odrazilo na količinu šećera koja se našla na tržištu. Povećani prinosi i površine, rezultirale su, dakako, viškom šećera, a samim tim i padom cijena. "Potrajat će dok se cijena ne stabilizira, no nadamo se što bržem oporavku i prilici za opstanak na vrlo konkurentnom tržištu šećera u EU", napominje Rešić. Sladorana odnosno Viro izvozi i u druge zemlje članice EU, međutim koncentrirali su se na bliska tržišta. Tržišta istočnije od nas, kaže nam.
A tko je vrhunski proizvođač u kremi poljoprivrede?
Sladorana je priznanjem "Zlatna repa" nagradila 6 kooperanata i poslovnih partnera. Tvrtka Vupik d.d. iz Vukovara proglašena je najboljom u kategoriji proizvođača šećerne repe sa zemljištem većim od 1000 hektara, PP Lovas najbolji je u kategoriji 100 do 500 hektara, a u kategoriji proizvođača sa zemljištem od 50 do 100 hektara priznanje je dobio Agro Zrno. Najbolji proizvođač šećerne repe u kategoriji od 20 do 50 hektara je Nikola Bura, Branislav Milovanović dobio je priznanje u kategoriji proizvođača od 10 do 20 hektara, a Branko Pupić dobitnik je u kategoriji proizvođača sa zemljištem do 10 hektara.
Viro tvornica šećera tvrtki Belje d.o.o. uručila je priznanje u kategoriji proizvođača sa zemljištem većim od tisuću hektara. U kategoriji proizvođača sa zemljištem od 100 do 500 hektara nagrađena je tvrtka DIBA iz Suhopolja, a u kategoriji proizvođača sa zemljištem od 50 do 100 hektara PP Lipik. Šandor Sabo nagrađen je u kategoriji proizvođača sa zemljištem od 20 do 50 hektara, a u kategoriji proizvođača sa zemljištem od 10 do 20 hektara Dubravka Vukoja. Zlatna repa za zemljište do 10 hektara pripala je Josipu Sinkoviću. Priznanje za uspješnu dugogodišnju poslovnu suradnju dodijeljeno je dvjema tvrtkama iz Mađarske i Slovenije, te Ivanu Vladisavljeviću iz Soljana i Mariju Žarku iz Ivankova.
Tagovi
Autorica
Partner
Sladorana d.o.o.
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Planulo polje pšenice, vatrogasci upozoravaju na 5 stvari koje svaki ratar mora provjeriti
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
