Imati ćemo višak pšenice, ali upitan izvoz

Travanjske i svibanjske kiše značajno su, kako kaže struka, popravile stanje pšenice koja je duže vrijeme trpjela od izrazite suše. To je na neki način vratilo optimizam, kako kažu mnogi ratari, te bi ovo ipak mogla biti dobra proizvodna godina.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek, kaže da su povoljni uvjeti za poljoprivredne usjeve, krajem travnja i početkom svibnja kada je palo između 20 do 30 litara kiše po četvornom metru, dobro došli svim usjevima, pa tako i pšenici.

Cijenu će diktirati kvaliteta

Ratari ovih dana imaju pune ruke posla, obavljaju zaštitu i prihranu pšenice. U razgovoru s nekolicinom njih doznajemo da je ono što ih trenutačno počinje brinuti jest nepoznanica oko otkupne cijene pšenice roda 2012. godine (iako je kako kažu još rano o tome govoriti), te niz pitanja koja se trebaju riješiti do žetve, kao što je primjerice tržni red i drugo.

Isto tako, čuli su da već postoje i neke inicijative od strane mlinsko-pekarske industrije da se izmijeni važeći Pravilnik o žitaricama, mlinsko-pekarskim proizvodima i tjestenini iz 2011. godine, prema kojem bi se se ubuduće otkupljivala i plaćala samo kvalitetna pšenica, ali ne i lomljeno zrno pšenice.

Da, doista mlinari i pekari traže da otkupnu cijenu pšenice ove godine diktira kvaliteta a ne kilogrami, potvrdila nam je i Nada Barišić, direktorica Žitozajednice udruženja mlinara i pekara.
- Točno je da smo poslali prijedlog Ministarstvu poljoprivrede da se uvedu tri klase pšenice prema sadržaju bjelančevina, što ujedno znači i tri otkupne cijene. Slično već imaju sve zemlje EU, pa čak i Srbija. Smatra se da bi time bili nagrađeni poljoprivrednici koji dobro i kvalitetno proizvode, kaže Nada Baršić.

Poljoprivrednici traže da se uključi i MPŠ

U Žitozajednici, za razliku od nekih poljoprivrednika, još ne razmišljaju ni o količinama pšenice koja se ove godine može očekivati u Hrvatskoj, ni o cijenama, jer smatraju da je to prerano.
Prema nekim procjenama na području cijele Hrvatske jesenas je zasijano između 170.000 do 180.000 hektara pšenicom s kojih se očekuje proizvodnja od 800.000 do 900.000 tona te krušarice.

Budući da su domaće potrebe približno 500.000 tona, sve ukazuje na to da će ove godine biti u Hrvatskoj viška pšenice od oko 300.000 tona. Međutim, koliko će uopće pšenice biti otkupljeno nema ni naznaka, a budući da navodno mlinari još imaju pšenice na zalihama, postoje neke neslužbene najave da će se samo otkupljivati ugovorena pšenica, što znači da će na slobodnom tržištu biti pšenice.

Međutim, posve je nejasno tko će uopće otkupiti ne samo višak pšenice, nego cijeli ovogodišnji urod, s obzirom na velika zaduženja tvrtki kod banaka. Prema dosadašnjim iskustvima ne može se mnogo očekivati ni od izvoznika pšenice, jer su polučili već negativne poslovne rezultate s izvozom. Isto tako treba uzeti u obzir da je Hrvatska, nekadašnja izvoznica pšenice, zbog manjeg obujma proizvodnje prethodnih godina izgubila izvozna tržišta. Tako ratari očekuju da se ove godine i Ministarstvo poljoprivrede uključi u otkup.

Ernest Nad ističe da će biti nužno organizirati zajednički sastanak s predstavnicima Žitozajednice, proizvođača pšenice i Ministarstva poljoprivrede na kojem bi se trebalo raspraviti o najpovoljnijem modelu otkupa pšenice. Naime, kako navode poljoprivednici, žetva pšenice za njih je najvažniji posao i prema njezinim rezultatima odredit će se daljnje smjernice hrvatske poljoprivrede koja je uostalom i strateška grana gospodarstva.

Skuplji troškovi proizvodnje

Troškovi proizvodnje pšenice od lani su porasli između 15 i 20 posto, što je potkrijepljeno kalkulacijama Javne savjetodavno-poljoprivredne službe prema kojoj proizvodna cijena kilograma pšenice roda 2012. godine iznosi 1,34 kune. U usporedbi s lanjskom godinom, kada je proizvodna cijena bila 1,22 kn/kg, to je više za 12 lipa. Iako se svi slažu da je još rano govoriti o otkupnoj cijeni pšenice, trenutačna su razmišljanja poljoprivrednika da se otkupna cijena kilograma pšenice ove godine treba kretati od 1,35 do 1,50 kuna. Prema nekim informacijama cijena pšenici u svijetu raste i trenutačno se kreće oko 1,40 kn/kg. Kako napominje Ernest Nad, veliki europski proizvođači Francuska, Njemačka i Poljska, pretrpjeli su velike štete od mraza u veljači i ožujku, te se stoga u zemljama EU očekuje ukupna proizvodnja pšenice od približno 126 milijuna tona, što je manje nego lani, kada je bilo 129 milijuna tona.

Skladišnica i licencirani silosi i ove godine problem

I nadalje ostaje problem nedostatka nelicenciranih silosnih kapaciteta, ima ih kao i lani - samo devet, s ukupnim kapacitetom od svega 74.000 tona, što je nedostatno. Osim toga, nije zaživjela ni tzv. skladišnica, koja će ratarima jamčiti da uskladištena pšenica neće nestati iz silosa (kao što se već događalo) postoji samo na papiru, a nije osnovan ni jamstveni fond. Isto tako, nije još utvrđena ni zajamčena otkupna cijena pšenice, u zemljama EU ona iznosi 101 eura/toni, a naši proizvođači traže od Ministarstva poljoprivrede 130 eura/toni.

ZUSSB: O cijeni tek krajem svibnja

Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da je točno da pšenica trenutačno izgleda super. - Međutim, to ne znači da će takav biti i konačan urod. A što se tiče otkupne cijene smatram da je o tome još rano govoriti. Vidjet ćemo krajem svibnja, kaže Zdravčević.

Brlošić: Tražit ćemo otkupne cijene kao što su u EU

Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore i seljačke udruge Brazda, također smatra da valja pričekati s procjenama ovogodišnjeg uroda pšenice. - Kad je riječ o otkupnoj cijeni pšenice, pratimo burze zemalja EU, te smatramo da takve cijene trebaju biti i kod nas. Trenutačno prosječna otkupna cijena ide u korist nas proizvođača, iznosi 1,40 kn/kg, a nadamo se da će najmanje takva i ostati, odnosno držimo da cijena ne bi, s obzirom na to da su troškovi proizvodnje znatno porasli ovog ljeta, trebala biti ispod 1,50 kn/kg, kaže Brlošić.

Autor: Zdenka RUPČIĆ