• Zlatno sjeme
  • 22.11.2021. 13:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

IKA je opet Zlatno sjeme - koja je tajna domaće ne GMO sorte soje?

Hrvatska ima velike resurse za proizvodnju soje od kojih je najvažniji vlastiti domaći sortiment visokih agronomskih vrijednosti koji nije genetski modificiran. kaže dr.sc. Aleksandra Sudarić, uz dr.sc. Mariju Vratarić, "autorica" ovog zlatnog sjemena.

Foto: Filip Haramija
  • 257
  • 55
  • 0

Sorta soje IKA Poljoprivrednog instituta Osijek i ove je godine - Zlatno sjeme. Priznanje koje Hrvatsko agronomsko društvo dodjeljuje najzastupljenijim kultivarima (sorte i hibridi) ratarskih kultura u domaćoj proizvodnji, dobila je u kategoriji najraširenija sorta soje u RH u 2021. godini.

"IKA je dugi niz godina najzastupljenija sorta u sjemenskoj i merkantilnoj proizvodnji soje u Hrvatskoj te je višestruki dobitnik priznanja Zlatno sjeme i to u godinama 2010., 2014., 2015., 2017., 2020. i 2021.", otkriva nam dr.sc. Aleksandra Sudarić, predstojnica Odjela za oplemenjivanje i genetiku industrijskog bilja, ujedno jedna od njezinih "autorica". Naime, upravo ona, uz dr.sc. Mariju Vratarić, oplemenjivačica je ove domaće, ne GMO sorte. 

Osječki Institut, dodaje, ima dugu tradiciju u oplemenjivanju i sjemenarstvu soje sa ciljem stvaranja i održavanja sorti visokih agronomskih vrijednosti koje nisu genetski modificirane. Suvremeni oplemenjivački rad na ovoj uljarici temelji se na kombinaciji klasičnih metoda koje vrijede za samooplodne biljne vrste kao što je soja, a primjenjuju se u polju, zatim laboratorijskih te odgovarajućih biometričkih analiza.

Dvije trećine površina pod sojom čine osječke sorte 

Sorte soje porijeklom iz ovog programa, doznajemo, zauzimale su i zauzimaju značajne površine pod ovom kulturom, te u kontinuitetu čine osnovicu strukture njezine sjetve u našoj zemlji. 

"OS sorte zastupljene su na oko dvije trećine površina pod sojom u Hrvatskoj, što je više nego dovoljan dokaz njihove kvaliteti i komercijalne vijednosti", napominje dr.sc. Sudarić dodajući da je trenutno u proizvodnji oko desetak sorti različitih grupa zriobe pa se mogu sijati na svim uzgojnim područjima i u različitim rokovima sjetve.

Predvodnica palete sorti je upravo IKA - srednje rana sorta (0-I. grupa zriobe), indeterminiranog tipa rasta. Srednje je visine (90-110 cm), zbitog (kompaktnog) habitusa. Stabljika je čvrsta, otporna na polijeganje s mogućnošću grananja. Posjeduje bolju tolerantnost na glavne bolesti, posebno na plamenjaču soje u odnosu na ostale sorte u proizvodnji. Objedinjuje visoku rodnost (iznad 5t/ha) i kakvoću zrna s obzirom na sadržaj bjelančevina (39-42%) i sadržaj ulja (20-22%) u zrnu.

"Iznimne je stabilnosti u visini i kakvoći zrna te široke, vrlo visoke adaptabilnosti", opisuje njezinu vrijednost. 

Zlatno sjeme s Poljoprivrednog instituta Osijek (Foto: Poljinos)

Samo priznanje, odgovara nam na upit, od izuzetnog je značaja za Poljoprivredni institut Osijek. Potvrda je kvalitete OS sortimenta soje, njihovog rada na oplemenjivanju i sjemenarstvu te motivacija za daljnji rad, odnosno razvoj sortimenta sukladno zahtijevima tržišta. "Zahvalni smo poljoprivrednim proizvođačima na svakom našem zasijanom zrnu i ukazanom povjerenju", kaže dr.sc. Sudarić.

Moramo razvijati i jačati prerađivačke kapacitete

Kako nam otkriva dalje, proizvodnja soje u Hrvatskoj ima pozitivan trend rasta i horizontalno (po jedinici površine) i vertikalno (prosječni urod zrna). U 2015. godini bilježimo značajno povećanje, odnosno udvostručenje. Od tada i sve do danas, proizvodnja je organizirana na oko 80.000-90.000 ha godišnje.

Povećanje je, napominje pritom, rezultanta niza činitelja: genetskog poboljšanja sortimenta - što je rezultat (proizvod) višegodišnjeg kontinuiranog oplemenjivačkog rada, zatim unaprijeđenja tehnologije proizvodnje, poticajnih mjera za uzgoj od strane države, odnosno resornog ministarstva te povećanja interesa tržišta za ovom kulturom zbog značaja u hranidbi stoke i prehrani ljudi.

"Uz to, Hrvatska ima velike resurse za proizvodnju soje od kojih je najvažniji vlastiti domaći sortiment visokih agronomskih vrijednosti koji nije genetski modificiran", naglašava dodajući da je vrijednost nacionalnih resursa u ovoj proizvodnji prepoznata i u europskim okvirima te doprinosi prepoznatljivosti i konkurentnosti domaćeg sjemena.

Ipak, upozorava da i dalje imamo problem - nedostatak prerade odnosno i dalje ju izvozimo kao sirovinu. Finalni proizvod ima veću vrijednost od sirovine i to je, kaže, nešto na čemu trebamo intenzivno raditi – razvijati i jačati prerađivačke kapacitete. "To povećava konkurentnost, prepoznatljivost i vidljivost nacionalne proizvodnje soje na europskom tržištu, što pridonosi i društvenim i ekonomskim dobitima", naglašava naša sugovornica. 

Dvije nove priznate rane sorte soje 

Dodaje i da globalni trend okolišno prihvatljive proizvodnje visokokvalitetne hrane određuje i nove smjernice u oplemenjivanju soje u Institutu prema stvaranju sorti visokog genetskog potencijala u biološkoj nitrofiksaciji te sorti visokih parametara kakvoće zrna za funkcionalnu hranu. Sukladno postavljenim smjernicama, Poljoprivredni institut Osijek ima i dvije nove priznate rane sorte OS Đurđica i OS Nevena. 

Soja IKA i lani je dobila vrijedno priznanje, a preuzela ga je upravo dr.sc. Sudarić (Foto: R. Prusina/Arhiv AK)

Napominje i da razvojem kvalitetnog sortimenta za sva uzgojna područja ove kulture u Hrvatskoj te uvođenjem inovativnih tehnoloških rješenja, Institut kontinuirano doprinosi unaprjeđenju kapaciteta i horizontalnom povećanju održivog sustava proizvodnje soje. Važna uloga im je i u edukaciji, odnosno kontinuiranom prijenosu znanja iz znanosti u praksu (publikacije, radionice, manifestacije Dan polja,...) što doprinosi poboljšanju stručnih vještina proizvođača, povezivanju interesnih skupina, podizanju javne svijesti o važnosti okolišno prihvatljive proizvodnje sigurne i kvalitetne hrane.

"Transfer znanja je instrument za postizanje ekonomski, ekološki i društveno održive proizvodnje soje bez genetskih modifikacija", navodi naša znanstvenica zaključujući da će u budućnosti, prepoznatljivost i konkurentnost domaće proizvodnje soje biti temeljena na dodanoj vrijednosti. Prvenstveno to je genetski nemodificirano (non-GMO) zrno čiji razvoj zahtijeva primjenu tehnologija proizvodnje koje doprinose očuvanju prirodnih resursa te unaprijeđenju kvalitete sirovina za proizvodnju hrane. 


Tagovi

IKA Zlatno sjeme Sorta soje dr.sc. Aleksandra Sudarić Poljoprivredni institut Osijek


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB