Pretraga tekstova
U Zadru se održava 14. Kongres oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva, a razloga za zadovoljstvo itekako imaju Bc Institut Zagreb i Poljoprivredni institut Osijek.
Prema podacima Udruženja europskih certifikacijskih agencija (ESCAA - European Seed Certification Agencies Association) Hrvatska je treća zemlja u EU po certificiranim količinama soje, deveta po certificiranim količinama ozime pšenice i jedanaesta po količinama kukuruza.
Ovi ohrabrujući podatci izneseni su na 14. Kongresu oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva koji se u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Hrvatske agencije za poljoprivedu i hranu održava pod strogim epidemiološkim mjerama od 9. studenoga u zadarskom hotelu Kolovare.
Kongres na kojemu sudjeluju eminentni stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva otvorio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak. Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanje Zlatno sjeme, Bc institutu Zagreb za sjemenski kukuruz BC 572 i Poljoprivrednom institutu Osijek za najrašireniju sortu soje u Hrvatskoj sorta IKA.
"U sjemenarstvu Hrvatska ima dugu i razvijenu tradiciju proizvodnje poljoprivrednog sjemena", istaknuto je u Zadru.
Iako broj takvih kuća u našoj zemlji nije velik, njihovi oplemenjivački programi su izrazito kvalitetni te se još uvijek ravnopravno nose sa stranim oplemenjivačkim i sjemenarskim kućama.
U 2021. godini imamo u sjemenskoj proizvodnji 19.736 ha i bilježimo povećanje za 4.093 ha ili 26,07 posto u odnosu na 2017. godinu.
Također, u ovoj je godini prijavljeno 4,7 milijuna voćnih sadnica i 1,91 milijuna loznih cijepova, što je povećanje u iznosu od 663.000 komada u odnosu na prošlu godinu, istaknuto je u objavi Hrvatskog agronomskog društva.
U sklopu kongresa predstavljena je i knjiga, zapravo monografija Jabuka, autora prof. dr. sc. Ive Miljkovića. Knjiga ima 1.000 stranica i teška je 2,7 kg. U hrvatskoj poljoprivrednoj literaturi još nisam vidio bolju, rekao je prof. Jošt, jedan od recenzenata.
Kongres završava u petak 12 studenoga završnom raspravom i donošenjem zaključaka. Podsjećamo da su zagrebački Bc Institut i Poljoprivredni institut Osijek, kada je u pitanju Zlatno sjeme, slavili i prošle godine.
Fotoprilog
Autor
Više [+]
Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."
Partner
Hrvatsko agronomsko društvo
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?