Hoćemo li sljedeće godine uvoziti pšenicu?

Sjetveni rokovi ove godine su uvelike kasnili. Sjetva je donijela još veću besparicu i neizvjesnost. Usporediti sjetvu pšenice prije 20 godina i sada, donosi samo čuđenje - kako je moguće da, uz ovakve uvjete proizvodnje, netko očekuje profit? Neisplativost je evidentna, a ratari izlaza ne vide jer kako kažu - posijati su morali, pa što bude.

Proizvodnja pšenice u Hrvatskoj pala za trećinu

U Hrvatskoj je ove godine proizvedeno 672.000 tona pšenice, što je 33% manje nego lani. Prosječna je proizvodnja pšenice po hektaru iznosila 4,2 tona, dok je prošle godine bila 4,9 tona. Prethodni podaci DZS-a također pokazuju da su u 2014. u odnosu na godinu ranije smanjeni ostvareni prirodi ječma (170.000 tona, manje za 16%, prosječno 3,3t/ha) i zobi (51.000 tona, 15% manje, u prosjeku 2,6t/ha), dok je povećana proizvodnja uljane repice (66.000 tona, 38% više, prosječno 3.1t/ha).

Besmisleno je očekivati uspješnu sjetvu u ovakvim uvjetima

Mladi poljoprivrednik Zlatko Oskomić iz Budimaca, smatra kako je danas teže nego ikad, a poljoprivredom se bavi cijeli život. ""Treba puno goriva da se to sve privede nekom sjetvenom sloju, besparica je i više nego očita. Novaca nema ni od pšenice, ni od suncokreta. Kulture su dane za badava samo da se zatvore dugovi. U proljetnoj sjetvi nismo uspjeli zaraditi i stvaramo si nove dugove.

Troškovi proizvodnje u zadnjih 20 godina udvostručeni - a cijena pšenice ista!

Glede cijene pšenice, nije se mijenjala 21 godinu, otkad sam kao dijete došao iz Srijema u Budimce. dok su troškovi samo rasli. Od 1993. situacija se nije mijenjala. Cijena je bila 90 do 100 dinara metar, u prevedenom 90 do 100kn. Cijena goriva je bila 2-3 kn, a sada je 6, i više. Cijena NPK gnojiva je bila 90 dinara, a danas je to 360-400kn. Usporediti ondašnju i današnju godinu, ne možemo izvuči ni nulu, a kamoli zaradu."

Mario Patajac iz Podgorača kaže kako ove godine sve kasni pa su tako okasnili i s kombajniranjem. Kukuruz se spašavao od kiša, sjetva je bila teža nego ikad. Oni koji su ranije skinuli suncokret, posijali su u rokovima. On je u optimalnim rokovima, prije kiša, uspio posijati samo sedam od planiranih 50 hektara pšenice.

Kodeks otkupa - plaćanje prema kvaliteti

Slaže se s tim i Tomica Mojzeš koji više izlaza ne vidi ni u prosvjedima. Tomica je ranije uspio skinuti suncokret i zasijati 30 hektara pšenice - koliko je i planirao, dok neki podgorački ratari nisu zasijali ni trećinu.

Pogledi poljoprivrednika bili su usmjereni prema nebu. Okolnosti u kojima su ušli u sjetvu, gore su nego ikad, iako se to ponavlja svake godine iznova. "Cijena nas koči u svemu, ako je prinos dobar, mala je cijena, a kada je godina loša, opet ne valja. Jedino što ostaje konstantno su veliki troškovi."

Ni jednom od ovih poljoprivrednika nije problem raditi, no to u ovoj zemlji nije najisplativije. Možda su rješenje vlastiti skladišni kapaciteti i prodaja pšenice kada to proizvođačima odgovara. Koliko će biti sretnika koji će sljedeće godine imati kvalitetnu pšenicu koja će biti isplativa, prema najavljenom Kodeksu otkupa žitarica?

Deklariranog sjemena u sjetvi sve manje

Ono što zabrinjava je da je prošle godine bilo 48.000 tona deklariranog sjemena, a ove godine oko 20.000 tona. Poljoprivrednici su sporo povlačili sjetveni materijal, a razlog je naravno, u nedostatku novčanih sredstava. Ipak, prosječna cijena sjemena trebala je imati imati tendenciju pada jer je bolje da se proda sjeme po nešto nižoj cijeni nego da ostane u zalihama. S time se slažu svi, osim proizvođača sjemena.

Kako pomoći malim proizvođačima i sjetvi koja ove godine ne donosi ništa dobro, a pšenicu želimo izvoziti. U ovim uvjetima, smiješno je na to i pomišljati, jer pitanje je hoćemo li imati pšenice i za vlastite potrebe. Procjene govore da se nije posijalo više od 100.000 ha, a to je minimalna granica koja može zadovoljiti potrebe Hrvatske, koje se kreću oko 550.000 tona pšenice.