Hoće li biti dovoljno silaže - ovisi o vremenskim prilikama

Temelj proizvodnje mlijeka pored genetike i zdravstvenog stanja goveda, je hranidba, kvalitetno proizvedena i uskladištena/konzervirana hrana. Kukuruzna silaža je osnovni izvor bjelančevina tijekom zimskog perioda, stoga farmeri posebnu pažnju posvećuju kvaliteti kukuruzne mase i načinu obrade/siliranja. Međutim, postoje faktori na koje ne mogu utjecati, a direktno se odražavaju i na kvalitetu kukuruzne mase i cjelokupne proizvodnje.

Nepredvidive vremenske prilike u ovoj generativnoj fazi porasta kukuruza bilo koje sorte ili hibrida mogu nanijeti mnogo štete. S druge strane farmerima jedino preostaju pogledi za nadati se, u plavo nebo, bez dugotrajnih sušnih perioda ili pojave tuče/grada.

Jedna godina dvije sjetve

Industrija na otvorenom, to je poljoprivredna proizvodnja, niti maksimalno prilagođavanjem vanjskim uvjetima poput optimalnog perioda sjetve ili odabira hibrida nekada nije dovoljno. Kišni period, poplave, vlaga, snijeg, mraz, tuča karakteristični su stresni faktori za postsjetveni proljetni period kukuruza. Nažalost, ove godine poplave su mnogim farmerima uništili polja kukuruza, jednostavno odnijele sjetveni sloj, ili kasnijim procjeđivanjem isprano je sve gnojivo iz zemljišta. Jedino rješenje je bilo zaoravanje, tanjuranje i ponovna sjetva.

Kako najbolje obaviti silažu cijele biljke kukuruza?

Dvije sjetve u jednoj godini, ujedno i dupli troškovi. S druge strane utrka s vremenom i probijanje sjetvenog perioda itekako se može odraziti na kvalitetu zelene mase, u konačnici silaže i proizvodnje mlijeka.

Kako ublažiti toplinski stres

Na prvu, proizvodnja kukuruza izgleda tako jednostavno, oranje, gnojidba, sjetva, u generativnom porastu nema nikakve obrade, čeka se žetva i siliranje. Sve su to koraci na koje ratar pravilnim tehnološkim postupcima proizvodnje može kontrolirati i unaprjeđivati. Kad kukuruz dođe u stadij generativnog porasta i prve faze razvoja klipa, nad parcelom "visi" obično toplinski stres u dužem sušnom periodu, fazi kada farmeri nemaju nikakvog utjecaja.

Već na temperaturama preko 32 °C biljka doživljava toplinski stres, događa se koagulacija bjelančevina, te dolazi do narušavanja fiziološko-biokemijskih procesa, gdje sintezom dolazi do povećanja otrovnih tvari. Mjere u ulaganje sustava navodnjavanja je jako skupo, i nerealno izgleda većini farmera. Međutim, posljedice toplinskog stresa i nedostatak vlage u zemljištu može se donekle nadomjestiti povećanjem humusa u zemljištu, dodavanjem zeolita ili sjetva kultivara posebnih sorti hibrida koji su tolerantni i otporni na toplinski stres.

Produžen rok žetve

Zbog kašnjenja sa sjetvom, pa i zbog naknadne sjetve, period žetve/berbe kukuruza će biti produžen, ali i to ovisi o vremenskim prilikama. Potrebno je sačekati optimalnu fazu voštane zrelosti, maksimalne koncentracije sadržaja škroba, a to se najbolje vidi pojavom manjih ulegnuća na vrhu zrna, kada zrno žuti i ispušta vlagu.

Kada i zašto silaža postaje opasnost za podzemne i površinske vode

Obično od prve pojave usjeka ili ulegnuća na zrnu, potrebno je dva tjedne poslije do maksimalno 20 dana otpočeti berbu/žetvu. Drugi vidljivi znak, i alarm za žetvu je određivanje mliječne linije na zrnu kukuruza, jedna polovica zrna, i tada se sa sigurnošću, poslije narednih sedam dana može u žetvu, jer je postignut postotak do 30% suhe tvari.