• Čuvanje silaže
  • 01.06.2019. 18:00

Kada i zašto silaža postaje opasnost za podzemne i površinske vode

Položaj i prostor uskladištene silaže može izazvati neželjene kontaminirajuće nus pojave koje se javljaju kroz ocjedne vode silaže ugrožavajući mikrobiološku i higijensku ispravnost podzemnih i površinskih voda, obližnjih izvora ili bunara.

Foto: Adi Pašalić
  • 497
  • 43
  • 0

Jedna od najvažnijih komponenti obroka mliječnih krava je silaža, najčešće kukuruzna koja čini udio i do 70% od ukupnog dnevnog obroka. Od pravilne pripreme i skladištenja ovisi i kvaliteta silirane mase, a slijedom i proizvodnja mlijeka. Farmeri posebnu pažnju posvećuju tehnologiji i načinu siliranja, ispunjavanju svih anaerobnih uvjeta, pripreme prostora i načina izuzimanja silaže u fazi hranidbe.

Međutim, vrlo rijetko se obraća pažnja na odabir mjesta i prostora za skladištenje silaže, vrste podloge, propusnost tla, blizine vodotokova, lokalnih vodovoda i sl. Položaj i prostor uskladištene silaže može izazvati neželjene kontaminirajuće nus pojave koje se javljaju kroz ocjedne vode silaže ugrožavajući mikrobiološku i higijensku ispravnost podzemnih i površinskih voda, obližnjih izvora ili bunara.

Skladištenje silaže uz farmu

Ograničavajući i često pogrešan jedini faktor pri izboru prostora i mjesta za skladištenje i čuvanje silaže je blizina farme ili štale. U takvim slučajevima potencijalni rizici po proizvodnju se povećavaju i mogućnost kontaminacije vode koju stoka konzumira, ali i okolna kućanstva ako se opskrbljuju iz lokalnih vodovoda. Posebno na manjim farmama, seoskim štalskim objektima gdje nema izgrađene infrastrukture za odvod fekalnih voda, oseke, stajskog gnoja i sl. blizina mjesta uskladištene silaže povećava mogućnost kontaminacije.

Rizična faza za nastanak većih količina silažnih efluenata je aerobna faza, kada se kisik još uvijek nalazi u dijelovima biljke kukuruza, a pH iznosi 6,0 − 6,5. Zbog ovakvih uvjeta pojačano je stanično disanje biljaka i aktivnosti proteaza te aerobnih mikroorganizama, poput gljivica, kvasaca i enterobakterija. Na prvi pogled, silaža koju konzumiraju goveda iz kuta farmera izgleda bezazleno, međutim problem je nevidljiv i nastaje povećanjem vlažnosti, narušavanjem anaerobnih uvjeta, fermentacijom i kvarenjem silaže kada nastali ocjediti efluenti istječu u okoliš i završavaju u podzemnim ili površinskim vodama. Bez regulirane drenaže i odvoda silažni efluenti postaju potencijalni kontaminirajući faktor i za silažnu masu, narušavajući mikrobiološke uvjete.

Prodor silažnih ocjednih voda

Zašto i kako nastaje silažni ocjed, odnosno ocjediti efluenti iz silažne mase!? Biološki karakter silažne mase, uvjeti čuvanja i mikrobiološka aktivnost osnovni su razlozi pojave ocjeda iz silaže. Ova pojava posebice je karakteristična za duže vremenske periode povećane vlage i padavina. Postotak suhe tvari u silažnoj masi jedan je od osnovnih indikatora pojave silažnog ocjeda koji se javlja u većim količinama ako je sadržaj suhe tvari u kukuruznoj stabljici ispod 28 %.

Svaki problem ima rješenje, pa tako i pojava silažnog ocjeda. Ako ne postoji uređen prostor za čuvanje silaže, silos, betonske pregrade i sl. najbolje je birati nepropusna tla s postavljenim odvodnim cijevima prema sabirnom mjestu oseke, kako se ocjedite vode ne bi sakupljale u silažnoj masi ili kroz propusna tla i završile u okolišu. Za svaki slučaj PVC prostirka pomaže da ne dolazi do propusta efluenata u tlo, ali i u tom slučaju je funkcionalna ako postoje odvodne cijevi ili improvizirani drenažni odvodi.

Blizina farme ili štale ne smije biti jedini faktor odabira mjesta za skladište silaže, posebnu pažnju posvetiti blizini bunara, izvora pitke vode, fekalnih odvoda i sl i odabrati optimalno mjesto za postavljanje improviziranih ili stalnih skladišta i silosa za silažu.


Tagovi

Čuvanje silaže Podzemne vode Silaža Odabir mjesta Rizik Drenaža Odvod Efluenti Kontaminacija PVC prostirka Blizina bunara Pitka voda


Autor

Adi Pašalić

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi