Gnojidba soje i suncokreta

Visoki urod ove dvije kulture postižu na dobro dreniranim i plodnim tlima, bogatim humusom, neutralne reakcije te optimalno opskrbljenim makro i mikro hranjivima. Hranjiva suncokretu i soji osiguravamo gnojidbom mineralnim i organskim gnojivima.

Soja

Soja je značajna leguminoza u ratarsko - industrijskim kulturama koja razvojem bakterija na korijenu obogaćuje tlo dušikom, fiksirajući ga iz zraka. U kvržicama korijena soje bakterije pretvaraju anorganski dušik iz zraka u amonijski oblik pristupačan biljci. Na aktivnost bakterija utječu fizikalna i kemijska svojstva tla: neutralna reakcija tla, prozračnost te dobre vodozračne osobine tla. U plodoredu prije soje treba izbjegavati suncokret, ozimu uljanu repicu i uzgoj soje u monokulturi.

Gnojidba soje

Dušik i kalij soja zahtjeva u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfor i sumpor u vrijeme formiranja i nalijevanja zrna. Soja nema velikih zahtjeva prema gnojidbi dušikom ukoliko su razvijene kvržične bakterije na korijenu, koje fiksiraju dušik iz zraka i mogu sintetizirati 3/4 potrebnog dušika za biljku. Dušična gnojidba pozitivno djeluje na urod soje ukoliko se unosi u proljeće, u vlažno, hladno, slabo plodno i tlo kisele reakcije, jer se tada ne formiraju kvržične bakterije već soja direktno usvaja dodatni dušik iz mineralnih gnojiva. Potrebe soje za hranjivima kreću se ovisno o plodnosti tla i mogućnosti fiksacije dušika.

Na plodnim tlima i gdje postoji mogućnost fiksacije dušika kvržičnim bakterijama iz zraka u osnovnoj gnojidbi dodaje se samo 30 - 40 kg/ha dušika. Kroz primjenu NPK gnojiva s niskim sadržajem dušika i visokim sadržajem fosfora i kalija u osnovnoj gnojidbi unosi se oko 400 kg/ha NPK 7-20-30.

Ukoliko se soja proizvodi na loše plodnim tlima i tlima kisele reakcije gdje nema mogućnosti razvoja kvržičnih bakterija i fiksacije dušika iz zraka potrebno je primijeniti veće količine dušičnih gnojiva. U osnovnoj obradi tla unosi se ukupna količina gnojiva s niskim sadržajem dušika i visokim sadržajem fosfora i kalija i tada se primjenjuje NPK 7-20-30 u količini oko 500 kg/ha. U proljeće, prije sjetve zatanjura se oko 150 kg/ha UREE ili oko 150 - 200 l/ha UAN - a koji se unosi u tlo zajedno s herbicidima protiv korova u soji. Kad se prije sjetve doda UREA nije potrebna prihrana, a u suprotnom se prihranjuje s 200 kg/ha KAN - a.

Suncokret

Proljetna okopavina koja se dobro uklapa u plodored s glavnim ratarskim kulturama pšenicom i kukuruzom je upravo suncokret. Najbolji predusjev za uzgoj suncokreta su strna žita, zatim kukuruz i šećerna repa. Suncokret formira velike količine organske tvari te ima veće potrebe za hranjivima, osobito dušikom, zatim fosforom i kalijem.

Gnojidba suncokreta

Na težim tlima kod osnovne obrade tla u jesen pod zimsku brazdu unosi se 400 - 500 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30. Proljetna osnovna obrada tla može se obaviti na tlima koja su na nagnutim terenima, podložna eroziji, te naplavna i lakše strukture. Unos fosfora i kalija u zonu korijena biljke od većeg je utjecaja nego ako ostanu pri površini. U tom slučaju biljke slabije razvijaju korijen u dublje slojeve tla čime su podložnije polijeganju, jer je slabije zakorjienjavanje.



U proljetnoj pripremi tla za sjetvu zatanjura se 150 kg/ha UREE ili 150 kg/ha NPK 15-15-15, na dubinu sjetvenog sloja. Kod primjene NPK 15-15-15 pred sjetvu potrebno je obaviti prihranu dušikom zajedno s međurednom kultivacijom, kad je suncokret razvio 4 - 6 listova s 100 kg/ha KAN - a.

Izvor: Glasnik Petrokemije d.d.