Prvi kriterij za odabir kulture za postrni usjev je njena namjena, npr. proizvodnja zrna, silaže, zelene krme, sideracija, medna ispaša. Od kultura najčešće se koriste kukuruz, sirak, stočni kelj, krmna repica, sudanska trava, proso, heljda i facelija.
Postrni usjevi mogu se koristiti za proizvodnju hrane, krme, pčelinju pašu, zelenu gnojidbu, kao i za proizvodnju bioenergije. Sjetva postrnih usjeva donosi i brojne prednosti: štiti tlo od insolacije i vjetra te mu na taj način čuva strukturu, obogaćuje tlo organskom tvari, posebno kod uskog plodoreda, sprečava širenje bolesti i štetnika, a uzgojem postrnih usjeva dobiva se druga žetva, što je od posebnog značaja za poljoprivredna gospodarstva koja ne raspolažu dovoljnim brojem obradivih površina.
Drugi kriterij kod odabira kultura za postrnu sjetvu je njena otpornost na visoke temperature i manju raspoloživost vode tijekom najtoplijeg dijela godine. Najotpornije kulture su sirak, sudanska trava i proso. S obzirom sve navedeno, bilo bi dobro sve agrotehničke mjere obaviti u što kraćem vremenskom razdoblju radi očuvanja i iskorištenja vlage. Najbolje bi bilo, ukoliko je moguće, pripremu tla za sjetvu obaviti u jednom prohodu, a ukoliko to nije moguće obavlja se oranje na 20 cm, te odmah zatim predsjetvena priprema i sjetva na nešto veću dubinu i s većom količinom sjemena.
Budući da se rast i razvoj postrnih usjeva odvijaju u klimatskim uvjetima koji nisu optimalni, za očekivati je smanjen prinos. U sušnim se uvjetima hranjiva iz granuliranih gnojiva sporije otpuštaju i slabije su pristupačna biljkama, a u tlu ostaje i jedan dio hranjiva od prethodne kulture koji postrni usjevi mogu koristiti. Sve to su razlozi skromnije gnojidbe postrnih usjeva. U uvjetima kada biljka zbog suše ne može usvajati hranjiva iz tla, direktna primjena hranjiva na tkivo lista pokazuje se kao optimalno rješenje. Tom prilikom može se folijarno primijeniti tri postotna otopina Fertine R, uz uvjet da se primjenjuje u večernjim satima, kada je relativna vlaga zraka veća. Folijarna prihrana se vrši kada ima dovoljno lisne mase, a potrebno ju je obavljati u nekoliko navrata s razmakom od petnaestak dana.
Foto: freedigitalphotos.net
Povezane biljne vrste
Sinonim: - | Engleski naziv: Sudan grass | Latinski naziv: Sorghum sudanense ( Piper ) Stapf.
Sudanska trava ima tanku i visoku stabljiku, dobro busa, ima dosta lista, pa se koristi za proizvodnju sijena. Pripada među sirke koji su rašireni u toplim predjelima. Uspijeva... Više [+]Tagovi
Partner
Petrokemija d.d. tvornica gnojiva
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Planulo polje pšenice, vatrogasci upozoravaju na 5 stvari koje svaki ratar mora provjeriti
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damir Senjan, baš mi je žao zbog mraza i svog uloženog truda. Nadam se da će dogodine priroda biti milostivija i da će grane zaista pucati od voća. 😊
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Danila Ivanković Memić Grane su trebale pucati itekako na voću, sin se namućio u obrezivanju, milovao vočke, cvat odličan, plod na plodu i udari mraz Više [+]
