GMO soju smijemo jesti, ali ne i proizvoditi?!

Proizvodnja soje posljednjih godina postaje top tema kod mnogih ratara. Ista je aktualna i u Rumunjskoj gdje smo imali priliku razgovarati s nekolicinom velikih proizvođača ove kulture. Neki od njih proizvode soju na više tisuća hektara i vide veliku perspektivu ove uljarice, ali i određene nelogičnosti u regulaciji tržišta Europske unije.

Naime EU-28 ne proizvodi dovoljno soje za vlastite potrebe te se velike količine soje uvoze iz SAD-a, Argentine i Brazila, a većina te soje je GMO podrijetla. Podaci govore da se godišnje u EU uveze između 30 do 35 milijuna tona GMO soje, sačme i drugih proizvoda. Na temelju tih premisa farmeri nameću pitanje logike EU regulacije.

EU godišnje na soji gubi 10 milijardi EUR-a?

Znate li što je najvažniji proizvod poljoprivrede? Protein! A soja je upravo zato važna poljoprivredna kultura, jer ima brojne primjene i visoki udio proteina. Rekao je Lucian Buzdugan, direktor rumunjske tvrtke Agricost, koja proizvodi žitarice i uljarice na čak 58.000 hektara. Soja im čini važnu kulturu u plodoredu i imaju je na nekoliko tisuća hektara koje navodnjavaju.

Proizvodnja GMO soje je jeftinija od konvencionalne i tu cijela EU, a pogotovo naši farmeri, gube veliki novac. Pomnožite 30 milijuna tona sa 350EUR-a pa ćete vidjeti koliki je to iznos, dodaje Buzdugan. U ovoj gruboj računici riječ je o 10 milijardi EUR-a godišnje koji EU troši na uvoz soje s američkog kontinenta.

Ovaj nasad standardne soje koji gledate tretiran je sa 5 različitih pesticida. Kada bi tu bila GMO soja imali bi samo jedan tretman. Jedan umjesto pet. Pa ako uzmemo u obzir i rezidue nisam siguran da je konvencionalna soja na koncu zdravija za potrošače od GMO soje. Glifosat koji je česta tema koristi se u obje proizvodnje, a rezistentnost se izbjegava plodoredom, s tim nemamo problema. To je problem u Americi gdje ne rade rotaciju usjeva, situaciju opisuje Buzdugan.

Zašto smijemo jesti GMO soju, a ne smijemo ju proizvoditi?

Ne vidim smisao da možemo tu istu GMO soju jesti, a ne i proizvoditi. Regulativa EU je u tom smislu licemjerna i loša za Europske farmere. Imamo dobre preduvjete za proizvodnju soje i smeta mi da tu prednost ne možemo iskoristiti, kaže Arnaud Perrein, Francuz koji vodi veliku tvrtku Sopema Agriculture (3.900 hektara ratarskih usjeva) i predsjednik je rumunjskog udruženja uzgajivača kukuruza (APPR).

Procjenjuje se da Rumunjska ove godine ima soje na 165.000 hektara površine, a siguran sam da imamo potencijal širiti proizvodnju do 1 milijun hektara.

Soja ima kontinuitet proizvodnje, rast potražnje koji drži dobru cijenu i ne vidim razlog zašto ne bi povećavali količine u EU. Dodatno, važna je i njena uloga u plodoredu naših oranica.

Ako ne žele GMO soju na tlu Europe, neka zabrane i njen uvoz u EU ili neka nama daju mogućnost da uzgajamo pod istim uvjetima. Jer ovo je smiješno!, zeključuje Gavrila Tuchilus direktor kompanije Agrimat Matca.