Očekuje se da će svjetska potrošnja žitarica dosegnuti 2.946 milijuna tona, što je rast od 70,6 milijuna tona (2,5%) u odnosu na prošlu sezonu.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) ovog je mjeseca podigla svoja predviđanja proizvodnje za većinu ključnih žitarica. To dodatno potvrđuje povoljnu situaciju u opskrbi za sezonu 2025./26. Globalna proizvodnja sada je procijenjena na 3.040 milijuna tona, što predstavlja značajan porast od 6% u usporedbi s prethodnom godinom.
Procjene proizvodnje pšenice i kukuruza podignute su za po 2 mil. t, što je prvenstveno odraz boljih rezultata u Europi. Istovremeno, predviđa se da će svjetska proizvodnja riže u sezoni 2025./26. porasti za 2% i dosegnuti povijesni maksimum od 563,4 mil. t. Ovakav rezultat pripisuje se iznimnim prinosima u Kambodži, Obali Bjelokosti i Maliju.
Očekuje se da će svjetska potrošnja žitarica dosegnuti 2.946 mil. t, što je rast od 70,6 mil. t (2,5%) u odnosu na prošlu sezonu. Povećana je upotreba svih glavnih žitarica, a prednjače kukuruz, riža i pšenica.
Najznačajniji čimbenik ovog rasta je povećana upotreba kukuruza za stočnu hranu, za 33,3 mil. t. Obilne žetve osigurale su dobru ponudu na domaćim i izvoznim tržištima po atraktivnim cijenama. Iako je potrošnja pšenice za prehranu ljudi u nekim zemljama, poput Irana, Meksika i Turske, revidirana naniže, taj je pad u potpunosti nadoknađen većom upotrebom pšenice za stočnu hranu u tim regijama.
Prognoza svjetskih zaliha žitarica do kraja sezone 2026. iznosi 954,6 mil. t, što je 9,6% iznad početnih razina i ukazuje na rekordne globalne zalihe pšenice i riže. Povećanje je najvidljivije u Ruskoj Federaciji, nakon izvješća o urodu pšenice koji je nadmašio očekivanja. S druge strane, zalihe ječma, kukuruza i zobi revidirane su naniže, ponajviše zahvaljujući rezervama u Bjelorusiji.
Globalni omjer zaliha i potrošnje žitarica trebao bi porasti s 29,6% na 32,3%, što se smatra vrlo stabilnom razinom opskrbe. Zalihe riže dosegnut će vrhunac od 219,8 mil. t, što je dovoljno za pokrivanje gotovo pet mjeseci globalne potrošnje.
Svjetska trgovina žitaricama u sezoni 2025./26. procjenjuje se na 504,3 mil. t, što je porast od 3,9 % u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč raznim globalnim poremećajima koji pogađaju trgovačke putove, promet žitaricama zadržao je očekivani tempo u prvim mjesecima 2026. Smanjenja prognoza uvoza pšenice i kukuruza zabilježena su tek za Etiopiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Cijena pšenice na pariškoj burzi 213 €/t, kukuruz nešto skuplji: Proizvodnja je pod pritiskom
Iako su trenutni uvjeti povoljni, izgledi za proizvodnju pšenice i kukuruza u 2026. godini pod pritiskom su rasta troškova. FAO je blago smanjio prognozu za pšenicu na 817 mil. t. Nesigurnost produbljuje efektivno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, što je podiglo cijene energenata i gnojiva. Uz relativno niske cijene same pšenice, marže poljoprivrednika su pod ozbiljnim pritiskom, što bi moglo dovesti do manje upotrebe gnojiva i smanjenja sjetvenih površina.
U Europskoj uniji je vrijeme povoljno, ali se u središnjim i istočnim dijelovima pojavljuje deficit oborina. Očekuje se pad proizvodnje pšenice na godišnjoj razini jer se prinosi nakon rekordne 2025. vraćaju na prosjek.
Rusija očekuje manji urod zbog smanjenja sjetvenih površina. U Ukrajini su prognoze stabilne, odnosno povoljno vrijeme trebalo bi nadoknaditi gubitak površina, no proizvodnja je i dalje znatno ispod razina prije sukoba.
U SAD-u sve jača suša i smanjenje površina kvare izglede za urod pšenice, dok Kanada također očekuje pad zbog manje zasijanih površina.
Indija ide prema rekordnom urodu pšenice, a Pakistan i Kina očekuju iznadprosječne rezultate. U Sjevernoj Africi, nakon dvije sušne godine, obilne oborine od prosinca najavljuju snažan oporavak proizvodnje u 2026. godini.
Berba kukuruza na južnoj polutki traje, a Brazil i Južna Afrika očekuju iznadprosječne urode, dok Argentina cilja na rekordan rezultat zahvaljujući odličnim vremenskim uvjetima i povećanim sjetvenim površinama.
Tagovi
Autorica