Fen vjetrovi umanjuju prinose na kukuruzu

Manjim prinosima kukuruza sušne 2012., 2015. i prošle godine dosta su doprinijeli vrući ili takozvani fen vjetrovi, nastali pod utjecajem tople zračne mase i polja povišenog zračnog tlaka. Mada su utjecaji vjetrova na poljoprivrednu proizvodnju poznati, od odnošenja čestica zemlje, smanjenja vlažnosti na površini iste, pa do nanošenja velike štete polijeganjem ili čak lomljenjem biljaka, fen vjetrovi naročito negativno utječu na oplodnju cvjetova kod pojedinih vrsta ratarskih kultura, objašnjavaju stručnjaci.

"Fen vjetrovima se kod nas zovu oni vjetrovi koji su vrući i suhi, koji smanjuju vlažnost zraka. Mogu se javiti tijekom cijele godine, pa čak i zimi, ali najviše u ljetnom periodu kada je cvjetanje, oplodnja i nalijevanje zrna i tada imaju najjači utjecaj na ratarske kulture", kaže stručnjak za ratarstvo Miloš Nikoletić.

Najveća šteta na kukuruzu

Ovakva strujanja najveći utjecaj imaju na kulture s otvorenim cvjetanjem, pa najveću štetu fen vjetrovi nanose upravo kukuruzu, pošto se on sije na najvećim površinama i najznačajnije je stočno hranjivo. Prošle godine, primijećena je slabija oplodnja, pa je čak i kod klipova s dobrom oplodnjom, odbačena trećina ili polovina zrna, uslijed suše.

"Kukuruz ima najveće potrebe za vlagom u fazi formiranja muških i ženskih cvjetova, pa onda u cvjetanju, oplodnji i nalijevanju zrna. S pojavom visokih dnevnih temperatura, dužim izostankom padalina, biljka kukuruza ima velike probleme s uzimanjem dovoljne količine vlage iz zemljišta i da uslijed toga održi plodnost peludi i vitalnost svile", objašnjava Nikoletić.

Svilanje i oplodnja traju obično oko osam dana i taj kratak period označava najveću osjetljivost kukuruza na visoke temperature i nisku vlažnost zraka. Ako u tom periodu dođe do pojave fen vjetrova, koji dodatno umanjuju postotak vlage, poljoprivrednici završavaju godinu s manjim prinosima.

"Važno je napomenuti da kada nema dovoljno vode u zemljištu, a vanjske temperature su visoke i  udružene s niskom vlažnošću zraka, čime doprinosu i vrući vjetrovi, biljke više gube vlagu nego što mogu usvojiti iz tla, listovi se suše, svila vene i suši se, tako da se pelud ne može zadržati na njoj i ne klija. Sjetimo se da je 2017. kao i 2015. godine bilo parcela gdje nije bilo prinosa ili je bio minimalan", kaže Miloš Nikoletić.

Na fen vjetrove se ne može utjecati

Iako pravovremene i adekvatne agrotehničke mjere mogu pomoći u održavanju vlage unutar zemljišta, na klimatske nepogode kao što su fen vjetrovi se ne može utjecati, pa su nekad štete na usjevima neizbježne. Međutim, stručnjak za ratarstvo Nikoletić savjetuje da je jedna od mjera rješenja u preventivi:

"Slaba oplodnja i mali broj zrna se ne mogu naknadnim mjerama popraviti. Jedina i ključna mjera borbe protiv pogubnog utjecaja vrućih vjetrova je navodnjavanje i povećanje postotka poljskog vodnog kapaciteta, kako bi biljka mogla nadoknaditi velika isparavanja s njene površine".

Ipak, događa se da u slučaju visokih temperatura i vrućih vjetrova, biljka ne može usvojiti vlagu iz tla, dobivenu navodnjavanjem, koliko je izgubi na listovima, pa savjetodavci upućuju ratare da razmišljaju i o hibridima kukuruza s kraćom vegetacijom, odnosno FAO grupe 400 i 500.