Domaću pšenicu izvozimo, trećeklasnu uvozimo?

Žetva ječma u istočnoj Hrvatskoj praktički je završena, a njeni su rezultati, blago rečeno razočaravajući. S krajem lipnja zahuktava se i žetva pšenice, a na području Osječko-baranjske županije ona će se obaviti na oko 60 tisuća hektara. Prvi pokazatelji također nisu ohrabrujući, a ratare i ove godine posebno brinu najave niskih otkupnih cijena pšenice.

Petar Pranjić, predsjednik Udruge Baranjska brazda, navodi da se toliko slab prinos ječma od 2,5 do 3 tone u povijesti nije dogodio. Razlog tomu su obilne kiše koje su padale početkom godine, ali i napad poljskih miševa i voluharica koje su u Baranji napravile milijunske štete. Niti prinos pšenice, čija je žetva započela prije nekoliko dana, nije niti malo obećavajući i kreće se oko 4 tone po hektaru. Za pšenicu je uobičajeni prinos u prosjeku od oko 6 tona te je očito da se radi o upola manjem prinosu. I od već ovako slabog prinosa, kvaliteta dijela sirovine je upitna te neće ići u prvu klasu.

Strani otkupljivači bi mogli spasiti sezonu

S druge strane, spominjana otkupna cijena od 1,05 kuna ravna je katastrofi. Pranjić pri tome ističe bojazan da će se i ratare na ovaj način dovesti u istu situaciju kao nedavno mljekare te će biti primorani prodavati svoju imovinu. Ipak, u narednom je razdoblju planiran dolazak stranih otkupljivača iz Austrije, Italije i Slovenije te se s njihove strane očekuje interes za naše žito. Otkupljivači iz Bosne i Hercegovine pak, nude 1,30 kuna, što je cijena koja bi u ovome trenutku zadovoljila brojne ratare.

Podna skladišta putem zadruge - Osječka burza rezervirana za veće igrače!

Ono u čemu Pranjić vidi izlaz iz situcije jesu podna skladišta, a država i Ministarstvo trebalo bi omogućiti svakom zaiteresiranom rataru da podigne vlastito. Stoga Baranjci imaju u planu osnovati malu zadrugu u kojoj bi se uz pomoć sredstava Unije izgradio silos. Napominje i da je ideja Osječke robne burze dobra, ali je stvorena za veće igrače. Naime, ako želite svoju robu ponuditi burzi, morate ju imati uskladištenu. Upravo je problem u tome što većina ratara takvo skladište nema te uslugu skladištenja mora platiti, što predstavlja dodatni trošak. Malome proizvođaču očito burza nije nikakva pomoć za izlaz iz loše situacije u kojoj se sada nalazi.

Na kraju ćemo opet uvoziti

Nitko pak u ovome trenutku ne vodi računa o činjenici da će ovogodišnji urod pšenice biti jedva dostatan za vlastite potrebe mlinske industrije. Doći će do situacije da ćemo domaću pšenicu izvesti te biti primorani uvoziti trećeklasnu sirovinu, a oni koji će pri tome profitirati opet će biti trgovci. Iako bi ratari najradije žito stvoreno na vlastitoj zemlji prodali svojoj državi, bez pravedne otkupne cijene, u borbi za egzistenciju neće to moći učiniti.

Foto: depositphotos.net

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor