• OPG Marić Dario
  • 23.04.2021. 10:00
  • Bjelovarsko-bilogorska, Bjelovar

Dario Marić: Zašto ne mogu do potpora dok ih neki primaju bez da obrađuju zemlju?

Mlađi sam od 40 godina, nikada nisam primao poticaj za zemlju, ali sam nekada prije bio nositelj poljoprivrednog gospodarstva. Po kojem zakonu, članku i stavku nemam pravo na potpore?, pita Dario Marić.

Foto: R. Prusina/D. Marić
  • 2.984
  • 477
  • 1

"Kako to da mi koji obrađujemo zemlju i želimo raditi, ne možemo do poticaja, a bez problema ih dobiju oni koji su se upisali na poljoprivredno zemljište bez da na njemu rade?“, pitaju i prozivaju supružnici Marić iz Bjelovara. Naime, pet godina se bave ratarstvom, ali stalno, kažu, nailaze na prepreke.

"Da bi bili konkurentni, trebali bi imati približno iste tržišne uvjete kao drugi poljoprivrednici. Kako ne možemo do potpora za zemlju, našli smo se u podređenom položaju i nismo sigurni koliko ćemo još na taj način uspjeti izdržati“, nastavljaju.

Kako pojašnjavaju, nositelj i jedini član poljoprivrednog gospodarstva je 37-ogodišnji Dario Marić koji radi u građevinskoj tvrtki, a poljoprivredom se bavi dodatno jer, kaže, da bi se danas preživjelo, nije dovoljna samo plaća. Sije kukuruz i pšenicu koju prodaje lokalnom otkupljivaču.

2017. godine se upisao u Upisnik poljoprivrednika jer je dobio mogućnost korištenja većeg komada zemljišta. Naime, njegova majka je od roditelja naslijedila zemlju koju je odlučila prodati kako bi kupila parcele smještene bliže domu. Dario je krenuo tu zemlju obrađivati, a uzeo je u zakup još tri parcele.

Došlo je vrijeme za isplatu potpora za koje se prijavio i na koje se oslanjao, ali ništa nije sjelo na račun. Od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je dobio odgovor da je razlog tome što je već jednom bio nositelj gospodarstva i ne smatra se mladim poljoprivrednikom te da mora čekati pet godina na poticaje.

Ne spada u mlade poljoprivrednike jer je već bio nositelj PG-a

"Prije otprilike 12 godina bio sam nositelj gospodarstva jer smo imali veći vrt pored kuće na kojemu smo sadili povrće za prodaju. Kroz određeno vrijeme nakon otvaranja, iz Agencije za plaćanja su me pitali ako se planiram širiti“, priča nam. Nije tada imao dovoljno zemlje pa je njegov odgovor bio negativan. "Nakon toga su me ispisali iz registra s obrazloženjem da nemam dovoljnu površinu“, govori Marić.

S obzirom da je prije već bio u svojstvu nositelja, ne spada u kategoriju mladih poljoprivrednika i ne može do poticaja bez obzira što nikada prije nije ostvario to pravo. 

Pomirio se s tom odlukom te je čekao pet godina, a u međuvremenu uredno obrađivao zemlju. "Sada mi iz Agencije kažu da ne znaju koja će godina biti referentna“, govori. Naglašava da cijelo vrijeme ulaže značajna vlastita sredstva te da nije u ravnopravnom odnosu s ostalim proizvođačima. 

Našeg sugovornika zanima što u zakonima i podzakonskim aktima stoji o toj temi. "Mlađi sam od 40 godina, nikada nisam primao poticaj za zemlju, ali sam nekada prije bio nositelj poljoprivrednog gospodarstva. Po kojem zakonu, članku i stavku nemam pravo na poticaje?“, postavlja pitanje nadležnima. "Nisam pravnik pa se radi toga očito slabije snalazim, ali do sada zaista nisam uspio doći do odgovora na to pitanje pa zato tražim pomoć“, ističe. Dodaje da je 2020. izvršeno usklađenje te je u rujnu navedene godine upisan u Upisnik OPG-ova.

Problem prijenosa prava na plaćanje

Postoji, dodaje, i problem s parcelama koje je uzeo u zakup jer na jednu od njih poticaje ostvaruje osoba koja je ima u posjedu, ali je ne obrađuje.

"Zakupljene parcele sam želio upisati u ARKOD, ali me u Agenciji za plaćanja dočekalo veliko iznenađenje“, nastavlja Marić. Naime, uz jednu od parcela vezale su se tri osobe – vlasnik, poljoprivrednik koji je prije njih obrađivao zemlju i treća osoba koja je za tu zemlju primala poticaje. "Problem je nastao s obitelji koja je primala poticaje jer su odbili prenijeti na nas prava na plaćanje. Nije li apsurdno da mi koji pošteno radimo i želimo napredovati i širiti se, nemamo nikakva prava, a određeni ljudi mogu ostvariti poticaj iako ne obrađuju zemlju?“, pita.

Napominje da poljoprivrednik koji je prije njih imao tu zemlju u zakupu, nije za nju ostvarivao poticaj. "Imao je veću površinu, a nije dobivao ispis da bi to mogao provjeriti. Tek naknadno je shvatio da je bio oštećen“, doznajemo.

Zašto nemam pravo na potporu, pita Dario Marić (Foto: obitelj Marić)

Bivši zakupnik je od te zemlje odustao, a Marić se namjeravao upisati. "Zvali smo tu treću osobu, posjednika koji ne obrađuje zemlju, u Agenciju za plaćanja da se ispiše kako bi se mi mogli upisati. Došao je bračni drug osobe koja je primala poticaje i bilo je razgovora o tome da bi bilo dobro da se to pravo prenese na mene. No, nije bilo sluha za tako nešto i nastala je neugodna situacija“, prisjeća se. Dodaje da je očito kako je ta obitelj dobila naputak da ne mora pristati na prenošenje prava. "Nemaju tu zemlju u zakupu, ne obrađuju je, ali primaju na nju poticaje. Što na to komentirati?“, razočarano će. Navodi da ove godine čekaju s predajom zahtjeva za poticaje jer su uzeli još zemlje u zakup sa koje se prijašnji korisnici trebaju ispisati.

Prijava projekta za bespovratna sredstva iz EU fondova

Priča nam kako mu je od strane Agencije govoreno da će ostvariti pravo na poticaj, ali kao mladi poljoprivrednik. To je podrazumijevalo da treba položiti tečaj za mladog poljoprivrednika te ispite za upravljanje radnim strojevima i pesticidima. "Napravio sam sve što su rekli i odlučio sačekati navedenih pet godina“, govori. Najveći je problem što ne zna što ga u budućnosti čeka, ističe.

Želi spomenuti i da su se prijavili na natječaj iz Programa ruralnog razvoja za 15.000 eura bespovratnih sredstava koji je izašao 2018. "Sada je 2021. godina, ali odgovor još nije stigao. Osoba koja nam je radila projekt više puta je provjeravala u Ministarstvu što je s našom prijavom. Svaki puta je odgovor bio da je projekt zaprimljen, ali po njemu nije još ništa poduzimano“, kazuje nam dalje. Smatra da se rješavanje čeka predugo i želi skrenuti pažnju na to da "valjda zavrjeđuje odgovor pa makar i negativan“. Trebalo bi napraviti reda u našoj poljoprivredi, odlučan je. "Čovjek želi ostati živjeti u Hrvatskoj, pošteno raditi i zaraditi, ali ga na svakom koraku čeka neko iznenađenje“, zaključuje.

Nitko ga, dodaje, nije pitao je li se prije bavio poljoprivredom i nije znao da je ta informacija presudna. "Osim toga, čudno je da Agencija za plaćanja u svojoj evidenciji nema tako nešto zabilježeno“, njegov je komentar. Navodi još kako supruga i on već duže vrijeme pokušavaju telefonom dobiti odgovore, ali da je to "nemoguća misija". "Razumijemo da su pretrpani poslom, ali i mi bi trebali imati pristup informacijama koje su nam važne“, smatraju Marići.

Ključan je prijenos prava na plaćanja 

Prema odgovoru koji smo dobili iz APPRRR-a, programsko razdoblje u kojem se nalazimo traje od 2015. godine. Prva godina tog razdoblja naziva se još i inicijalna godina u kojoj su svi koji su prijavljivali površine (Jedinstvene zahtjeve) dobili i prava na plaćanja za te površine. Jedno pravo na plaćanje jednako je jednom prihvatljivom hektaru površine.

"Ukoliko neko poljoprivredno gospodarstvo nije prijavilo površine na svom Jedinstvenom zahtjevu u 2015. godini, te nije ostvarilo prava na plaćanja inicijalnom dodjelom, nakon te godine, prava na plaćanja mogu se ostvariti dodjelom iz nacionalne rezerve ili prijenosom prava na plaćanja", pojašnjavaju.

Prioritet za dodjelu prava na plaćanje u okviru nacionalne rezerve imaju:

  • mladi poljoprivrednici definirani u članku 30. stavku 11. točki a. Uredbe (EU) br. 1307/2013
  • novi poljoprivrednici definirani u članku 30. stavku 11. točki b. Uredbe (EU) br. 1307/2013 koji započinju obavljati svoju poljoprivrednu aktivnost
  • poljoprivrednici koji su stekli pravo korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i poljoprivrednici koji obrađuju poljoprivredno zemljište razminirano tijekom 2019. godine
  • u skladu s člankom 30. stavkom 7. točkom b. Uredbe (EU) br. 1307/2013, poljoprivrednici čijih se najmanje 50 posto poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD nalazi na područjima posebne državne skrbi, otocima i poluotoku Pelješcu, brdsko-planinskim područjima, kao i poljoprivrednici čijih se najmanje 50 posto površina upisanih u ARKOD nalazi na područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima prema posebnom propisu za provedbu mjera Programa ruralnog razvoja
  • u skladu s člankom 30. stavkom 7. točkom c. Uredbe (EU) br. 1307/2013, poljoprivrednici kojima zbog više sile ili iznimnih okolnosti nisu mogla biti dodijeljena prava na plaćanja.

Sukladno članku 25. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020., koji pojašnjava prijenos prava na plaćanja, mogu se prenositi samo između korisnika sa sjedištem gospodarstva na području Republike Hrvatske, osim u slučaju prijenosa prava na plaćanja nasljeđivanjem. Prava na plaćanja mogu se prenositi sa ili bez zemljišta i to prodajom, darivanjem, nasljeđivanjem ili davanjem prava na plaćanja u zakup. 

Tko ima pravo na izravne potpore i kako do njih?

"Nadalje, sukladno člancima 23. i 25. Pravilnika, korisnik za proizvodnu 2020. godinu ne može ostvariti pravo na isplatu jer ne pripada ni jednoj kategoriji prema kojoj bi prava na plaćanja ostvario iz nacionalne rezerve odnosno nije ih si osigurao prijenosom", stoji u podužem odgovoru dodajući da si, dakle, za proizvodnu 2021. godinu može prava na plaćanja osigurati prijenosom koji se prijavljuje podružnici Agencije za plaćanja sukladno članku 26. Pravilnika iz 2021.


Tagovi

Dario Marić OPG Marić Dario Potpore Mladi poljoprivrednik


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nešto se nadzire, ali sve mi nekako kilavo...
Kupus kao da sam zaboravila posaditi.

#mojepovrće