• Twin row
  • 11.12.2020. 09:00
  • Osječko-baranjska, Erdut

Cik-cak sjetva kukuruza dala do 20% veće prinose, obećavaju i suncokret te uljana repica

Ova je tehnologija sjetve sve interesantnija poljoprivrednicima. Ne čudi, jer ako primjerice, dobijete 800 kg suncokreta više od konvencionalne sjetve, to je dodatnih 1.600 kn/ha. Nije to malo, kaže prof.dr.sc. Đuro Banaj.

Foto: Renata Prusina
  • 2.269
  • 312
  • 1

Iz kasnojesenske je gotovo idilične magle izranjalo neobično polje uljane repice zasijano nadomak Erduta u štrikerajskom slengu rečeno na "dva pravo, jedan krivo“. Riječ je o širenju pokusa primjene sjetve udvojenih redova i na druge širokoredne kulture osim kukuruza, na kojem je pokazala vrlo dobre rezultate povećanjem prinosa i do 20-ak posto.

Tako su već u drugoj godini znanstvena istraživanja Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) s twin row sjetvom uljane repice na lokacijama u Erdutu, Gorjanima i Antunovcu.

Obećavajući rezultati

"Na svim je poljima posijan isti KWS hibrid uljane repice kako bi se mogli usporediti rezultati utjecaja gustoće sjetve na ostvareni prinos. Prva je godina pokusa bila jako dobra“, potvrdio nam je prof. dr. sc. Đuro Banaj, s Katedre za mehanizaciju FAZOS-a i voditelj ovih istraživanja. Pojasnio je kako se u sjetvi uljane repice primjenjuje ista twin row sijaćica kao i kod kukuruza, samo s drugom sjetvenom pločom, odgovarajućom za sitnosjemene kulture. 

Prof. Banaj sa suradnicima već godinama provodi pokuse ovakve sjetve na ratarskim kulturama (Foto: R. Prusina)

U različitim varijantama pokusa se uspoređuje gustoća sklopa od 450.000 do 650.000 biljaka po hektaru kako bi se postigao sklop od 35 do 45 biljaka po četvornom metru.

"Općenito, sve dok imamo dvadeset biljaka po četvornom metru već se može očekivati neki prinos. Ispod 20 biljaka treba ići u presijavanje. No, druga je priča kad imamo ovakve uske odnosno udvojene redove, jer svaki od njih je sada rubni sa svoje desne ili lijeve strane“ kaže prof. Banaj pojašnjavajući kako se ovom tehnologijom sjetve na svakom redu može očekivati tzv. efekt rubnog reda koji u konačnici i s manjim sklopovima više od pet tona po hektaru prinosa.

Tomu svakako pripomaže i ekonomičniji raspored biljaka u cik-cak uzorku osiguravajući biljci, što su već potvrdila ispitivanja na kukuruzu, bolje uvjete rasta i razvoja odnosno produktivnije iskorištavanje svjetlosti, vlage i hraniva.

Raspred biljaka u standardnoj i twin row sjetvi (foto: Anamarija Banaj)

I na suncokretu veći prinosi

No to nije sve. Druga godina postavljanja pokusa na uljanoj repici samo je logičan slijed nakon već tri godine twin row sjetve suncokreta koja je na lokaciji u Gorjanima u odnosu na standardnu sjetvu pokazala statistički značajne razlike u prinosima, u pozitivnom smislu. I opet, zbog cik-cak uzorka biljaka u redovima-blizancima zahvaljujući kojemu se praktično udvostručava iskoristivost tla po biljci (tablica). 

Iskorištenje vegetacijskog prostora pri različitim sustavima sjetve suncokreta

 

 

Sklop biljaka po hektaru

Standardna sjetva (70 cm)

Sjetva u trake, udvojene redove  (22 x 48 cm)

Razmak biljaka unutar reda (cm)

Teorijsko iskorištenje tla po biljci (cm2)

Iskorištenje tla po hektaru (%)

Razmak biljaka unutar reda (cm)

Teorijsko iskorištenje tla po biljci (cm2)

Iskorištenje tla po hektaru (%)

55 000

25,8

522,79

28,75

51,63

903,53

49,69

60 000

23,7

441,15

26,47

47,33

819,98

49,20

65 000

21,8

373,25

24,26

43,69

754,93

49,07

Središnji razmak između dva udvojena reda 70 cm, razmak između udvojenih redova 22 cm, Izvor: A. Banaj

U ovim je ispitivanjima razlika u prinosu konvencionalne (prosječno oko 4,1 t/ha) i twin row (prosječno oko 5 t/ha) sjetve u sve tri godine bila oko 15 posto povećanja u korist tehnologije sjetve udvojenih redova. Nadalje, mjerenja su u ovim trogodišnjim pokusima pokazala kako su tim načinom sjetve glave suncokreta većeg promjera što posljedično daje i nešto veći prosječni prinos zrna, koji se kretao oko 10-15 grama po glavi. 

Cik-cak sjetva kukuruza daje i do 20 posto veće prinose

"U planu nam je na fakultetskom pokušalištu u Tenji posijati sve okopavinske kulture na ovaj način. Uz sad već standardi kukuruz, tako se dakle može sijati i suncokret, soja, uljana repica, ali i grašak, mahune, grah... Pokusima bismo obuhvatili sve što god možemo“, najavio je dodajući kako je ova tehnologija poljoprivrednicima interesantna i mnogi se raspituju za rezultate.

Pokusno polje suncokreta (Foto: A. Banaj)

"Naravno da je, jer ako dobijete 1.000 kilograma kukuruza više po hektaru to je tisuću kuna. Ili ako, primjerice, dobijete 800 kilograma suncokreta više od konvencionalne sjetve, puta dvije kune koliko je otprilike cijena, to je dodatnih 1.600 kuna po hektaru. Na 10 hektara je 16.000 kuna, a to je plaća za dva radnika. Nije to malo“, oslikava pojednostavljenu kalkulaciju prof. Banaj uvjeren da će poljoprivrednici morati početi ozbiljnije razmišljati o novim tehnologijama, jer, kaže, nema im druge. No, to nikako ne znači da se tako moraju posijati sve površine.

Isplativo ulaganje

"Može se početi i s 30 ili 50 posto površina. Posebna prilagodba druge mehanizacije koja se primjenjuje u ovim kulturama nije potrebna, jer se primjerice usjev vrši istim kombajnom kao i onaj posijan konvencionalnom sjetvom. Samo se mora prilagoditi tehnologija međuredne obrade ovisno o kultivaru“, kaže dodajući kako je jedino potrebno 'dodatno' ulaganje u ovu sijaćicu, koja je zbog svojih specifičnosti nešto skuplja od standardnih.

Profesor Banaj i prof. Bojan Stipešević pokazali su nam cik-cak sjetvu uljane repice

"Logično, jer ako standardna sijaćica ima četiri reda, da bi imao twin row moraš praktično imati osam redi, što zahtijeva dvostruko više ulagačkih radnih tijela, pa je samim time i dvostruko skuplja“, pojašnjava dodajući kako zasigurno na cijenu utječe i proizvodnja u manjim serijama.

No, naglašava, jedanput uložiš, pa si miran. "Nije nedostižno, jer se u vrlo kratkom roku, već kroz dvije godine ulaganje vrati zahvaljujući povećanju prinosa“, zaključuje prof. Banaj.


Fotoprilog


Tagovi

Twin row sjetva Sijaćica Sjetvena ploča Kultivacija Prinosi


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Dipl.ing.agr., dugogodišnja novinarka i urednica.