• Twin Row
  • 08.11.2020. 10:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Cik-cak sjetva kukuruza daje i do 20 posto veće prinose

Svi su naši pokusi s twin row sjetvom do sada pokazali veće prinose. Ovisno o godini, sklopu i naravno hibridu, prinosi su bili od pet do 20 posto veći, kaže prof. Stipešević obrazlažući to drugačijom geometrijom biljaka u prostoru ove sjetve u odnosu na konvencionalnu jednorednu.

Foto: Renata Prusina
  • 3.856
  • 423
  • 1

Berba ovogodišnjeg komparativnog pokusa 46 hibrida kukuruza devet sjemenskih kuća na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek obuhvatila je i pokus sjetve ove kulture u udvojene redove, poznate i kao twin row i za ovu godinu nenaklonjenu kukuruzu, s izuzetnim prinosom iznenadila i same znanstvenike.

Tako nam je prof. dr. sc. Bojan Stipešević, potvrdio da je, u ovoj godini kada bi bio sretan za bilo što iznad 10 tona, jedan hibrid FAO grupe 450 sa sjetvenim sklopom od 104.000 biljaka s popularno nazvanom cik-cak sjetvom dao prinos oko 17 tona suhog zrna po hektaru. Potvrda je to osnovne ideje s kojom su američki stručnjaci i znanstvenici prije desetak godina i krenuli u istraživanja ovakvog načina sjetve – boljim rasporedom biljaka po jedinici površine ostvariti veće prinose.

Razrada ove teze ide u dva smjera. Veći 'životni' prostor biljke omogućit će joj i više hraniva, vode i svjetlosti odnosno smanjiti pritisak kompeticije drugih jedinki, i samim time dovesti do većih prinosa. No bolji raspored biljaka u prostoru omogućava i gušću sjetvu odnosno veći broj biljaka na istoj proizvodnoj površini i posljedično opet dovedi do ostvarivanja veće uroda. 

Povećanje prinosa bez povećanja površine

"Svi su naši pokusi s twin row sjetvom do sada pokazali veće prinose. Ovisno o godini, sklopu i naravno hibridu, prinosi su bili od pet do 20 posto veći“, kaže obrazlažući to drugačijom geometrijom biljaka u prostoru ove sjetve u odnosu na konvencionalnu jednorednu.

Naime, sjetvom u 'pomaknute' dvostruke redove biljke se više međusobno ne 'guraju' iako je na istoj površini više biljaka.

Širina unutar dvostrukih redova (Foto: ustupio B. Stipešević)​

"To je praktični paradoks, no ključ je u boljem rasporedu biljka. Twin row sijaćice imaju udvojene ulagače sjemena s razmakom od 20-ak cm, tako da je standardni međuredni razmak od 70 cm smanjen na 50-ak cm, odnosno umjesto rasporeda 'red biljaka – 70 cm razmaka – red biljaka' imamo 'red biljaka – 20 cm – red  biljaka – 50 cm – red biljaka – 20 cm – red biljaka'.

S tim da su udvojena sjetvena tijela 'pomaknuta u fazi' pa ne siju sjeme do sjemena paralelno u 'redovima blizancima', nego cik-cak uzorkom kojim sjeme desnog reda bude zasijano na sredini između dva sjemena lijevog reda“, pojašnjava prof. Stipešević dodajući kako kompeticija i većeg broja ovako zasijanih biljaka nije veća od one koju bi imale zasijane klasičnom sjetvom u pojedinačne redove.

Cik-cak sjetva omogućava bolji raspored biljaka u prostoru (Foto: Ustupio B. Stipešević)

"Za neki standardni sklop od 65.000 biljaka po hektaru u klasičnoj sjetvI dobivamo razmak 21 cm među biljkama dok u cik-cak sjetvi postižemo 26 cm razmaka do najbliže biljke. Ovi centimetri 'viška' povećavaju zamišljeni radijus životnog prostora za tri centimetra i tako u stvarnosti osigurava značajno veću površinu a time i bolje uvjete za optimalni rast i razvoj mladih biljaka," kaže  dodajući kako u svjetlu globalnih klimatskih promjena valja istaći i ekološki moment.

Brže i bolje zasjenjivanje tla

Naime, rasporedom biljaka u ovakvoj tehnologiji uzgoja kukuruza, zasjenjuje se veća površina tla što posljedično 'guši korove' ali i smanjuje evaporaciju što u konačnici znači uštedjeti i do 30 posto vode. U zapadnim zemljama, u kojima je ovaj način sjetve uzeo više maha, sve učestalije sušne vremenske neprilike rješavaju navodnjavanjem. Veći prinos koji se ostvaruje ovom tehnologijom, plaća vodu koju kukuruz 'popije', za razliku od jednoredne sjetve koja ovu računicu nije podnijela, slikovit je profesor pojašnjavajući isplativost ove agrotehničke mjere.

Prof. Stipešević pojašnjava unutarredni (širina stopala) i međuredni razmak (širina ruku)

Znanstvenici su se matematici sjetve u udvojene redove više posvetili nakon što su izmijenjene osnovne postavke tehnologije uzgoja kukuruza kao okopavine. Naime, kukuruz je okopavina koja se već godinama praktično ne okopava, tako da je njegova sjetva u široke redove, intenziviranjem kemijskog suzbijanja korova, bila otvorena za preispitivanje.

Isplativa ulaganja

"Zbog postojeće mehanizacije biljke se i dandanas nepotrebno guraju u prostoru, no potrebne prilagodbe ovoj twin row tehnologiji uzgoja, primjerice kultivatora s dosadašnjih 55 na sada potrebnih 45 cm razmaka motičica, se mogu riješiti osnovnim setom alata,“ tvrdi dodajući kako ni žetva sa standardnim hederom za kukuruz nije problem nakon manjih adaptacija, kao što su prilagodba sječke odnosno prstiju na lancima za veću masu kukuruzovine, kao i same brzine kretanja kombajna. Primjena sredstava za zaštitu, u kukuruzu u pravilu samo herbicida, također ne stvara probleme jer prskalice imaju uske kotače, pa lako prolaze i u udvojenim redovima.

Ostaje, dakle, kao veći izdatak nabavka specijalizirane sijaćice za twin row sjetvu, no, ova će se početna ulaganja vrlo brzo isplatiti većim prinosom, uvjerava slikovitom računicom po kojoj je jednorednom sjetvom praktično nemoguće u prostor postaviti 120-130.000 biljaka.

'Višak' prinosa za bioenergiju

Ovako ostvareni viši prinosi će, kaže, ukloniti i vječnu etičku dilemu – hrana ili energija. Zašto ne oboje? Jer, sav se 'višak' prinosa iznad ciljanih standarda može iskoristiti za proizvodnju bioplina. Upravo prof. Stipešević sa svojim timom znanstvenika postavlja pokuse s twin row sjetvom u sklopu proučavanja reakcije hibrida kukuruza na različitu gušću sjetve s ciljem utvrđivanja hibrida koji su u našim agroekološkim uvjetima najpogodniji za proizvodnju biometana i bioetanola.

"Do sada smo uvidjeli kako silažni hibridi kukuruza, koji se ionako siju u gušćim sklopovima, nisu ostvarili značajnije razlike u rezultatima prinosa i dobiti, za razliku od hibrida nižih FAO grupa dozrijevanja. Naša su istraživanja, kao u ostalom i ovogodišnji komparativni pokus, pokazala da su hibridi FAO grupe 400-500 u ovakvoj sjetvi dali bolje rezultate nego u konvencionalnoj“, navodi. 

Viši prinosi isplatit će i navodnjavanje

No, istraživanja tu ne staju. Ne samo na kukuruzu, nego i na drugim širokorednim kulturama. I dok su neki američki stručnjaci zdvojni oko ekonomskih efekata primjene ove tehnologije na uzgoj pamuka, s druge je strane twin row sjetva soje među tamošnjim uzgajivačima soje ima brojne poklonike jer je pokazala povećanje prinosa soje i s nižim sklopom biljaka od standardnog.

Utjecaj ove tehnologije na prinos soje, a od ove godine i uljane repice, proučavaju i osječki znanstvenici, o čemu uskoro detaljnije. 


Fotoprilog


Tagovi

Twin row Cik-cak sjetva Sjetva kukuruza Pokus Bojan Stipešević


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Svima svega #mojepovrće ;)