• Buhač
  • 01.02.2013.

Buhač za tjeranje nametnika s maslina

Sadnja buhača kao prirodnog insekticida za zaštitu maslinika od štetnika

Buhač za tjeranje nametnika s maslina
Foto: Gemini 2.5 Flash

Ispred Instituta za poljoprivredu i turizam jučer je počelo pripremanje terena za sadnju pokusnog nasada konsocijacije, odnosno dviju kultura na istoj površini, maslina buže i rošinjole i dalmatinskog buhača, samonikle biljke koja je poznata kao prirodni insekticid.

Ideja je da se pokuša utvrditi utjecaj dalmatinskog buhača na štetnike masline. To je stara praksa koja se provodila u Dalmaciji i na otocima. Na maslini se planira pratiti prinos ploda i populacija svih važnijih štetnika, maslinovog moljca i muhe, te ostalih kukaca, ovisno o tretmanu, a na buhaču prinos i veličina cvijeta. Buhač dobro raste u Istri i pokušat ćemo i znanstveno utvrditi ovu praksu. Od pokusa će koristi imati ekološki sustav proizvodnje, kaže voditelj ovog projekta i v.d. ravnatelja porečkog Instituta dr. sc. Dean Ban. Dodaje da će se istraživanje, u cilju agronomskog i ekonomskog vrednovanja, provoditi postavljanjem poljskog pokusa i ekonomsko-statističke analize.

Mjesec dana nakon pripreme terena, kada prođe opasnost od niskih temperatura, počinje sadnja maslinika. Pokus se sastoji od dva dijela, a provodit će se na površini od oko 1.500 kvadrata ispred Instituta i na oko hektar površine maslinika obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Igora Kocijančića iz Kaštelira.

Postavit će se po shemi slučajnog rasporeda u četiri ponavljanja, a tretmani će biti: konsocijacija maslina-buhač, maslina bez zaštite, maslina zaštićena ekstraktom buhača, maslina zaštićena kemijskim sredstvima i maslina zaštićena sredstvima dozvoljenim u ekološkoj poljoprivredi.

Prikupljanje podataka i ekonomska analiza tijekom vegetacije buhača i masline traje dvije godine.

Na osnovi rezultata prihvatit će se ili odbaciti ova konsocijacija kao sustav koji bi se proširio u proizvodnoj praksi. Ovo je, možemo reći, prvi eksperiment na svjetskoj razni, jer nema objavljenih egzaktnih znanstvenih podataka o ovoj konsocijaciji, kaže Ban.

Uz porečki Institut, koji je nositelj, u projektu sudjeluju i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredni odjel Veleučilišta u Rijeci i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu s ukupno devet stručnjaka.

Institut se projektom javio na natječaj Ministarstva poljoprivrede koje najvećim dijelom financira njegovo provođenje, a sufinanciraju ga i Istarska županija, gradovi Pula i Poreč te općine Kaštelir-Labinci i Kršan.

Dr. sc. Marin Krapac, jedan od suradnika na projektu, dodaje da je poziv da se uključe u ovoj projekt otvoren svim maslinarima. Paralelno s postavljenim pokusom podići će i edukacijsko-pokazni nasad s ciljem edukacije maslinara, ali i kao pokazni maslinik za turiste gdje bi mogli vidjeti kako su se tradicijske kulture uzgajale na ovim prostorima.

Rezultate pokusa prezentirat će na domaćim i svjetskim kongresima i u znanstvenim časopisima te u brošuri koju će objaviti po završetku projekta.

Autor: V. HABEREITER

Foto: J. PREKALJ


Izvori

Glas Istre

Izdvojen oglas

KLUB

Kako je došao do rekordnog prinosa uljane repice te odlučio ove godine povećati površine pod tom uljaricom, otkrio nam je Damjan Stjepanović iz Nove Bukovice. Uskoro više.

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo