Brkić: Ratarska je proizvodnja nesigurna

"Pratimo situaciju sa Agrokorom kako bi (u)vidjeli u kojem će se smjeru situacija razvijati i hoće li vlasnik i dalje biti Ivica Todorić ili netko drugi. Sa strepnjom gledamo i u Sberbanku", kaže to Slavimir Brkić kooperant Belja komentirajući aktualnu situaciju sa Agrokorom.

Predsjednik je on i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život, za Bjelovarsko bilogorsku županiju (BBŽ) i član Upravnog odbora udruge.

Ne bi bilo dobro da stranci uđu u posjed seljačke zemlje

Taj po zanimanju ratarski tehničar iz Garešnice (selo Tomašica) kaže kako se "nada da će se stanje sa Agrokorom ustabiliti", jer ne bi bilo dobro da stranci "uđu u vlasničku strukturu i posjed te naše (seljačke) zemlje" koju poljoprivrednicima ne daju kupiti, pa se ona zasad može samo uzeti u zakup. U zakupu i gospodin Brkić ima 96 hektara odnosno šest je njegove zemlje gdje uzgaja djetelinsko-travne smjese.

Od ratarskih kultura djetelinsko-travne smjese bolji odabir

Nekada se bavio uzgojem kukuruza, pšenice, soje i uljarica, ali prešao je smatra na bolji odabir, uzgoj pet vrsta trava počevši od crvene i bijele djeteline, nacrvene vlasulje, talijanskog ljulja i klupčaste oštrice. Potonje se biljke siju u proljetnoj odnosno jesenskoj sjetvi koja je u naravi bolja. Višegodišnje su to kulture koje urod(a) daju i do četiri godine, nakon čega valja provesti dosijavanje, jer se biljke iscrpe.

Ratarska je proizvodnja nesigurna

Odabir na djetelinsko-travne smjese kaže pao je i zbog toga što je uobičajena ratarska proizvodnja nesigurna, nemalo se i klima promijenila i nikakvih čvrstih zaštita nema. Posebice kada je riječ o policama osiguranja koje to ne daju u slučaju suše i(li) poplave. Pa jeste li vidjeli svojedobne poplave u Podravlju i Posavini gdje police takve štete nisu pokrivale, ustvrdio je poljoprivrednik.

Vremenske (ne)prilike okidač problema s blokadama i ovrhama

Takve situacije s vremenskim neprilikama također su okidač problema da OPG-i upadaju u ovrhe i blokade iz kojih izlaza nema.

OPG-i na osobnom OIB-u uz garanciju osobnom imovinom

Brkića ljuti i to što se obiteljsko poljoprivredna gospodarstva još uvijek vode na osobnom OIB-u, i tretiraju se kao fizičke osobe koje u aktivnosti kojom se bave, garantiraju osobnom imovinom. U slučaju društ(a)va s ograničenom odgovornošću ili pak jednostavnim dioničkim društvima tako nije, jer se vode kao pravni subjekti za koje se dobiva novi OIB. U slučaju teškoća proglašava se predstečaj i situacija nije očajna kao kod mnogih opegeovaca.

Različiti tretmani OPG-a i obrta te d.o.o i j.d. d.

Zašto se različito tretiraju OPG-i i obrti ,zapitao se naš sugovornik razočaran na vlastodršce zbog toga. Dugo kaže ulaže napore da se to promjeno, ali od pomaka na bolje za sada ništa. Još kada se svemu pribroji situacija s Agrokorom, briga ne prestaje. Svoj je posao s gospodarstvom naš sugovornik prenio na mlađe, sina Maria - a on je tvrdi samo operativac koji dio vremena također provodi među svojim "travama".

Uzgojene trave kao krmno bilje dobra hrana za stoku

Proizvodi s njegovih polja kao krmno bilje mogu se koristiti "kao sjenaža odnosno sijeno, jer trave su to dobre za stoku". Trave se u pravilu baliraju ili se odvoze u rinfuzi, što ovisi o mjestu gdje se trebaju dopremiti.

Godišnji zakup zemlje oko 80.000 kuna

Za kilogram suhog sijena bez PDV-a dobiva naš sugovornik oko 40 lipa, a za zemlju u zakupu koju ima godišnje izdvaja kako kaže "ugrubo" oko 80.000 kuna (nije svugdje ista cijena zemlje). Riječ je napominje Brkić o zemlji nekadašnjih kombinata koja će se "vjerovatno vratiti u nadzor lokalne zajednice".

Poticaji za djetelinsko-travne smjese isti kao i za ratarstvo

O tome prima li poticaje tvrdi da se za uzgoj koji ima, poticaji daju kao i za ratarske kulture, nešto više od 2.000 kuna po hektaru, izuzev ako je eko proizvodnja koja ima svoj "dodatak". Naš sugovornik nije propustio priliku opetovati problem blokiranih i ovršenih poljoprivrednika jer nemalo se i time bave u udruzi. Ljudi su pod tim teškim teretom, povlače se u sebe, osjećaju se jadno i osramoćeno, sve ih to tišti i propadaju u svakom pogledu.

Mora se mijenjati ovršni zakon

Ovršni se zakon zato mora mijenjati i donijeti onaj koji će definirati što je to OPG, kako on to treba i može funkcionirati, tim više jer brojka blokiranih OPG-a raste, zaključuje gospodin Brkić.