1,10 kn za kg pšenice - još jedna propala sezona?

Svake godine, iz sezone u sezonu, pred žetvu i za vrijeme žetve ista pitanja, nezadovoljavajući odgovori. Hoće li cijena pšenice ove godine pokriti troškove proizvodnje i dovesti ratare barem na nulu? Vjerojatno neće. Koliko god se zbrajalo i oduzimalo, dogovaralo i pregovaralo, poljoprivrednici su uvijek ispočetka u gubicima s proizvodnjom. Pa isplati li se onda u Hrvatskoj proizvoditi tu tradicionalnu žitaricu s kojom je ovaj kraj, nekada davno prehranjivao svoje stanovništvo?

U Osječko-baranjskoj županiji pšenica je zasijana na na 60.000 ha, dok je na teritoriju cijele Hrvatske jesenas, ovom kulturom zasijano 165.000 ha, 20.000 ha manje nego prethodne godine. Prošlogodišnja proizvodnja iznosila je 932.000 tona od čega je 411.000 tona izvezeno. Ove se godine očekuje najviše 740.000 tona pšenice, a domaće potrebe za tom žitaricom procjenjuju se na 550.000 tona.

Vremenske neprilike i bolesti uzele svoj danak

Ovogodišnje vremenske prilike, ili bolje rečeno neprilike, nisu išle na ruku ratarima koji su zasijali pšenicu. Najprije dugo sušno razdoblje, a nakon toga kišno, pa česte izmjene kišnog i sunčanog vremena donijeli su i bolesti koje su ove godine u znatnoj mjeri pogodile polja pšenice. Iako su hrđa i pepelnica uobičajene bolesti, njihovi razmjeri ove su godine katastrofalni na slavonsko-baranjskom području. Brojni poljoprivrednici, zbog umanjenih poticaja, nisu bili u mogućnosti pšenici dati dovoljno gnojiva, a kasnije niti dovoljno zaštite pa su zato razmjeri ovih bolesti nesagledivi.

Prognoze cijene zasad ne idu na ruku proizvođačima

Žetva je već naveliko počela, a o cijeni pšenice još se diskutira. Hrvatska bi i ove godine mogla imati najmanju otkupnu cijenu pšenice u okruženju. Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore u kratkom nam je razgovoru potvrdio da su Čakovečki mlinovi izašli sa cijenom od 1,10 knuna za kilogram, što je neprihvatljivo za naše poljoprivrednike. Dodaje da su prinosi ove godine umanjeni, a kvaliteta je gledajući kriterij hektolitarske mase umanjena, dok je po pitanju pekarske kvalitete, pšenica dobra. Troškovi su procijenjeni na 1,35 - 1,45 kuna po kilogramu, a očekuje se, s obzirom na smanjenje prinosa da će taj trošak biti i veći. Brlošić dodaje i da se kod nekih sorti bilježi pad prinosa od 50 posto dok, s druge strane, neke sorte imaju solidne prinose. Kada se sve zbroji, poljoprivrednici ne mogu biti zadovoljni ovakvom situacijom jer se već sada da zaključiti da će ovogodišnji prinosi biti 20 - 40 posto ispod prosjeka, ovisno o sorti pšenice.

Među proizvođačima se može čuti da je interes stranih otkupljivača za našu pšenicu ove godine pojačan u usporedbi s prethodnim godinama. Posljedica je to i ulaska Hrvatske u EU, jer je sada ipak olakšan izvoz u zemlje EU. Hoće li naši proizvođači uspjeti dobiti veću cijenu za pšenicu ili će ju izvesti van, ili kako neki kažu, uskladištiti pa čekati bolju cijenu kroz par mjeseci, ostaje na nama da saznamo!

Foto: freedigitalphotos.net