Pretraga tekstova
Većina mlijeka isporučena je mljekarama te je tek 9,8 milijuna tona ostalo na farmama, objavio je Eurostat
Farme u Europskoj uniji proizvele su 160 milijuna tona sirovog mlijeka 2022. godine, objavio je procjene Eurostat.
Ističu da se većina proizvodnje isporučila mljekarama te da je samo 9,8 milijuna tona ostalo na farmama (da ga je konzumirala obitelj, prodavalo se izravno potrošačima, koristilo kao hrana za životinje ili izravno prerađivalo).
Nadalje, od 149,9 milijuna tona isporučenog mljekarama, 145,6 milijuna tona bilo je kravlje, a ostalo je mlijeko ostalih životinja: ovaca, koza i bivola.
Prema njihovim podacima, mljekare su proizvele 22,5 milijuna tona konzumnog mlijeka i 7,7 milijuna tona kiselih mliječnih proizvoda. Što se tiče industrijskih proizvoda, proizvele su 2,3 milijuna tona maslaca od 46,4 milijuna tona punomasnog mlijeka, zatim 10,4 milijuna tona sira od 59,2 milijuna tona punomasnog i 16,9 milijuna tona obranog mlijeka.
Proizvedeno je tri milijuna tona mlijeka u prahu i 55,9 milijuna tona sirutke, stoji u njihovom priopćenju.
Tagovi
Proizvodnja mlijeka Mlijeko u EU Isporuka mlijeka Kravlje mlijeko
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje