Tko kobasicu za primjer ima?

Mogli bismo biti sretni nakon još jednog ministarskog priopćenja da nam se birokacija smilovala i da ćemo čak 15 slijedećih godina moći koristiti slovensku marku kranjska kobasica u našim prerađivačkim kućama.

Nisu jedino sugerirali kako da imamo i proizvodimo dovoljno prasadi tj. kvalitetnoga mesa da kranjska kobasica ne bi bila samo natpis na plotu. Kranjska klobasa je polutrajni proizvod (niža klasa je crvena roba ili barene kobasice, a viša trajne kobasice i salame za narezivanje), a radi se od krupnih komada svinjskoga flama, s kojeg je odstranjena salasta masnoća, a dodane kockice tvrde slanine. Naglo i kratko se podimi, a konzumira se više ili manje kuhana ili narezana ako sazrije u sušenju.

Zvučna imena i krivousmjeravajuće deklaracije

Na našim prostorima široka je paleta takvih kobasica i salama, a neke su od čiste svinjetine, a neke s dodatkom prata (veziva) od sitno mljevene goveđe, juneće ili konjske.

U doba zloglasnih kombinata gotovo svaka regija je imala mesoprerađivačku kuću i mnoštvo mesarskih manufaktura s mnogo tipova mesnih, pa i kranjskih kobasica.

Od mediteranskog do slavonskog prostora. Svima im je bilo zajedničko to da su bile od dobrog mesa (genom za prerađevine, omašćenost mišićnog tkiva, dobra struktura i zrelost na bazi ispravne hranidbe, ispravna tehnologija bez nitrata i slobodnih radikala, pa čak i određenoga pH itd.), ovitka i specifične arome vezane za prostor i tradiciju od istarski do samoborskih, slavonskih zagorskih i sl.

Onda su počeli atomizeri, usitnjivači, destruktori molekula, bmv (blijedo mekano vodnjikavo) meso i naravno dodavanje ljuskica leda da bjelančevine pri zagrijavanju od mehaničke obrade ne bi koagulirale (današnje hrenovke, parizeri i sl.), a tada to više ne opstaje samo s kuhinjskom solju. Ali nastaju zvučna imena i krivousmjeravajuće deklaracije.

Mi eto dobismo pravo na brand, a hoćemo li imati dovoljno dobrih kobasica, koje su same sebi reklama, drugo je pitanje. Sudeći po rezultatima birokracije, imati ili ne imati jaja za suzbijanje uvoza smeća, a poticanje domaćeg stočarstva, na primjerima od uvoza fantomskih pilećih hrenovki, do stotina butova standardne kakvoće za pršute, mogli bismo sada možda pokrenuti birokratski postupak da prave domaće polutvrde dugotrajne kobase Europi patentiramo kao extra fine Hrvaške uvozne.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor