Skandinavci piju najviše mlijeka - zato imaju najviše nobelovaca?

Mlijeko od davnina prati čovjekovu prehranu i osim prehrambenog značaja u povijesno društvenim tokovima ima svoje posebno mjesto. Smatra se da su stari Egipćani bili najveći konzumenti mlijeka, dok grčka legenda kaže da je Mliječni put nastao od kapljica mlijeka kojima je Hera dojila Herkulesa. Nije ni čudo što se veliki značaj davao i daje mlijeku i mliječnim proizvodima ako se zna da ne postoji napitak koji sadrži bolji biološki i nutritivni sadržaj.

Nije legenda, niti mit podatak kojeg su otkrili istraživači iz kraljevske bolnice u Gloucesteru, a to je, da nacije koje konzumiraju puno mlijeka i mliječnih proizvoda imaju tendenciju među stanovništvom imati više nobelovaca nego ostali i još uvijek rade na otkrivanju te uzročno posljedične veze. U oba slučaja Skandinavci dominiraju, očito neka veza postoji!

Na prvom mjestu Finci

Ne čudi zašto Skandinavci najviše konzumiraju mlijeko, skandinavske zemlje su među prvim zemljama prema godišnjoj proizvodnji mlijeka po kravi. Prosjek od oko 8.500 litara mlijeka imaju Danska, Švedska i Finska, a ujedno su najveći konzumenti mlijeka i mliječnih proizvoda. Finci najviše konzumiraju mlijeko, oko 361 kg/godina po glavi stanovnika, osim u svježem obliku, prerađevine od mlijeka u Finskoj imaju i tradicionalno – kulturološki značaj poput Leipäjuustoa (finski sir od kravljeg mlijeka, kolostruma) ili Mustapekka Mustapippuria (kravlji sir s dodatkom ljutih feferona i bibera). Zanimljivo je, i smatra se, da je Finska kolijevka "Flavour" sireva, a to su sirevi u koje se dodaje aroma najčešće nekog povrća. Finci su takve sireve radili već u 13. stoljeću. Sa samo pet litara manje Šveđani su na drugom mjestu po konzumiranju mlijeka, sireva i maslaca po glavi stanovnika.

Zemlje u kojima stanovnici najviše konzumiraju mlijeko i prerađevine (Worldatlas Facts 2018)

Kako stoje zemlje u regiji

Zanimljivo je kako prvih deset zemalja gdje se najviše konzumira mlijeko i prerađevine dolazi iz Europe. Zemlje iz regije predvodi Crna Gora, visoko 6. mjesto sa 305 kg mlijeka po glavi stanovnika tijekom godine pokazuje da izuzetno mali stočni fond i ukupna proizvodnja nema utjecaj na potrošnju. Slično je i kod Albanaca, ali kulturno povijesni i tradicijski običaji, te prehrana imaju veliki značaj koji Albance pozicionira na 9. mjesto s 281 kg mlijeka po glavi stanovnika. 

Zatim slijede Slovenija (246 kg), Hrvatska (217 kg), BiH (196 kg), Srbija (155 kg) i Makedonija (137). Odavno s naših prostora nismo imali nobelovca, ako je vjerovati da postoji veza s konzumiranjem mlijeka, mliječnih prerađevina onda moramo "pojačati" konzumaciju i piti više mlijeka, ako ništa bar 3 čaše dnevno kako preporučuju doktori. Ne zaboravimo i da time pomažemo i podupiremo trud i rad domaćeg farmera.