Raste izvoz u EU - što je sa domaćim tržištem?

"Prema podacima DZS-a u prvoj trećini 2016. godine izvezeno je i uvezeno više roba u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvoz vrijednosti 499 milijuna eura predstavlja povećanje od 5%, a uvoz od 785 milijuna eura povećanje od 6%", rekla je pomoćnica direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić.

Statistika govori u prilog činjenici da trgovinu nije moguće zaustaviti. "Proteklih 25 godina u Hrvatskoj raste uvoz i izvoz roba, uvoz je narastao 6,8 puta, a izvoz 5,8 puta", kazala je Jurišić i poručila kako su nužne investicije u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije te unapređenje domaćeg poslovnog okruženja kako bismo više trošili hrvatske proizvode i zadržali proizvodnju kod kuće.

Uvoz raste brže od izvoza

Jurišić navodi kako uvoz još uvijek raste brže od izvoza pa smo tako razdoblje završili s negativnom bilancom od 286 milijuna eura, što je za 7% lošije u odnosu na prošlu godinu te ćemo uz ovaj tempo, do konca godine premašiti negativnu bilancu od jedne milijarde eura.

Najviše uvozimo meso, proizvode na bazi žitarica i škroba, hranu za životinje, voće, različite prehrambene proizvode, mlijeko i mliječne prerađevine, pića i alkohol, kakao i prerađevine, povrće te masti i ulja.

Zašto se kupuju jeftini uvozni proizvodi?

"I dalje najviše zabrinjava situacija na našem lokalnom tržištu u sektorima mlijeka i mliječnih proizvoda te mesa. Vrijednost uvezenog mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda nije značajno promijenjena u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no prosječne uvozne cijene mlijeka pale su za 10%, sira za 14%, a svinjskog i peradarskog mesa za 5% te niske cijene pritišću domaću primarnu proizvodnju i prehrambenu industriju", istaknula je Jurišić te pojasnila kako rastu konkurentskog pritiska doprinosi niska kupovna moć domaćeg stanovništva te visoki izdaci za hranu i pića u strukturi potrošnje kućanstava od gotovo 30%, što za posljedicu ima kupnju proizvoda nižih cjenovnih kategorija koji mahom dolaze iz EU članica, posebno mlijeko, sir, meso te pekarski proizvodi.

Izvoz jača u EU zemlje

Ono u čemu smo trenutno konkurentni i čega imamo viška ogleda se u izvozu. Najviše izvozimo ribu, različite prehrambene proizvode, šećer i proizvode od šećera, proizvode na bazi žitarica i škroba, pića i alkohol, zatim žitarice, kakao i prerađevine, hranu za životinje, prerađevine od mesa i ribe te meso. "Promatrajući tržišta, možemo konstatirati kako izvoz jača u članice EU, a pada u CEFTA zemlje,“ kazala je Jurišić.