Petir: Uvozimo proizvode koji sadrže zabranjene pesticide i piletinu i jaja zaraženu salmonelom

“Prijevare i lažna deklariranja nisu rijetkost”, istaknula je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir na petoj sjednici te podsjetila na egipatski krumpir koji je bio deklariran kao međimurski ili pak kineski med koji je bio etiketiran kao hrvatski ili onaj iz EU.

Izvješće o provedenim nadzorima i službenim kontrolama Državnog inspektorata bilo je glavna tema rasprave, a Petir je zatražila informaciju kako se nadzire provedba članaka 63. i 64. Zakona o trgovini, koji zabranjuju nepoštene trgovačke prakse, pogrešno deklariranje proizvoda i dampinške cijene proizvoda, a za koje je i Hrvatska poljoprivredna komora zatražila čvršću i dosljedniju primjenu.

Uvozimo proizvode koji sadrže zabranjene pesticide u EU

Upozorila i da se u Hrvatsku uvozi voće i povrće iz zemalja koje nisu države članice Europske unije, a koje je tretirano agrokemijskim sredstvima čije aktivne tvari nemaju odobrenje za korištenje u proizvodnji hrane na području EU.

“Poljoprivrednici i udruge proizvođača smatraju da je takvo uvozno, osim što može biti opasno za zdravlje potrošača, jeftinije od onoga proizvedenog kod nas te predstavlja nelojalnu konkurenciju voću i povrću koje je proizvedeno sukladno sa strogim propisima EU u pogledu korištenja agrokemijskih sredstava”, istaknula je i upitala zaustavljaju li se pošiljke koje stižu iz tih zemalja, provjeravaju li se ostatci rezidua u istima, tko plaća uzorkovanja i koliko prosječno iznosi cijena kontrole.

HPK: Prijavite trgovačke lance koji na police stavljaju jeftinu i robu lošije kvalitete iz uvoza

Željka Anić Dorotić odgovorila je kako je u Republici Hrvatskoj manji postotak voća i povrća iz trećih zemalja, a veći s područja Unije. "Vezano uz kontrolu pesticida ista se provodi kroz Nacionalni program praćenja ostataka i to nadzorima sanitarnih inspektora u velikim opskrbnim centrima i tržnicama. Uz navedeno provodi se i kontrola rezidua na granici i kontrola obuhvaćena Programom sanitarne inspekcije. U slučaju utvrđivanja povećanih količina ova hrana se odbija i prati se narednih 5 uzoraka istovjetne hrane. Troškove kontrole pri uvozu plaća uvoznik, a troškovi u provedbi monitoringa podmiruju se iz Državnog proračuna“, dodala je Dorotić.

Ukupno provedeno 290.228 inspekcijskih nadzora

Petir je upitala je i kako se u Hrvatskoj kontrolira hrana životinjskog podrijetla i meso koje stiže s unutarnjeg tržišta Europske unije, te jesu li inspektori Državnog inspektorata bili u provjerama proizvodnih kapaciteta u nekoj drugoj državi članici s obzirom na to da se ponavljaju situacije s piletinom ili jajima koji su zaraženi salmonelom. 

“Veterinarska inspekcija, Sanitarna inspekcija, Fitosanitarna inspekcija, Porezna uprava i Carinska uprava temeljem velikog zakonskog i podzakonskog okvira rade na provedbi kontrola”, odgovorio je Karlo Banović. Za nepoštene trgovačke prakse sukladno Zakonu o zabrani istih u lancu opskrbe hranom nadležna je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja je, kako Banović navodi, potkapacitirana, no poznate su mu informacije o kažnjavanju nekih tvrtki vezano uz nepoštivanje odredbi Zakona.

Petir: Može se kad se hoće ili mora, otkup domaćeg voća i povrća veći je u prvih 6 mjeseci

Inače, u izvještajnom razdoblju ukupno je provedeno 290.228 inspekcijskih nadzora od kojih se 45% odnosilo na službene kontrole sanitarnih, veterinarskih i fitosanitarnih inspektora na graničnim prijelazima Republike Hrvatske.

“Inspektorat radi temeljem Plana i programa rada Državnog inspektorata i neovisno je samostalno tijelo koje vodi postupke u skladu sa zakonskim okvirom. Inspektorat postupa sukladno načelu oportuniteta, te prekršajni postupci nisu pokretani ako su propusti uklonjeni tijekom nadzora ili netom nakon provođenja nadzora”, pojasnila je Ana Marija Crnić.