Petir: Čak 27 posto potrošačke košarice čini hrana

"Kod građana se javlja zabrinutost zbog mogućih poskupljenja cijena hrane, a koje utječu na život prosječnog Hrvata značajnije možda nego neka druga kretanja s obzirom na udio u potrošačkoj košarici koji je oko 27 posto", upozorila je na održanoj sjednici Hrvatskog sabora, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. 

Naglasila je kako radi zaštite interesa naših građana i potrošača treba strateški razmišljati, tim više što inflacija nije bila neočekivana, i pri tome pozvala na tješnju suradnju Hrvatske narodne banke (HNB) i nadležnih državnih tijela kako bi u budućnosti mogli dati pravi odgovor.

Inače, na sjednici se raspravljalo o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2020., koje je Hrvatskom saboru dostavila HNB. 

U izvješću se navodi kako je u promatranom razdoblju pandemija bolesti COVID-19 negativno utjecala na domaću gospodarsku aktivnost. Realni BDP Hrvatske u drugoj polovini 2020. smanjen za 8,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., najviše zbog smanjenja izvoza usluga i osobne potrošnje.

Fokus na Nacionalni plan za otpornost i oporavak

Petir je između ostalog pitala guvernera HNB-a Borisa Vujčića koje instrumente planiraju upotrijebiti ako cijene energenata i dalje nastave rasti što će imati utjecaj na rast cijene žitarica (koje su već sada poskupjele 27 posto) i stočne hrane (koja je poskupjela 31 posto), a u konačnici i na porast cijene hrane na policama trgovina.

Guverner je odgovorio da ukoliko raste cijena energenata, tada država treba reagirati porezima i subvencijama, no ako bi to išlo šire, onda se monetarna politika treba zaoštriti.

Predsjednica odbora podsjetila je da je u lipnju 2020. započeo rast zaposlenosti, odražavajući oporavak gospodarske aktivnosti uslijed popuštanja restriktivnih mjera i nastavka Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta koje do sada iznose 18 milijardi kuna i kojima je obuhvaćeno svako drugo radno mjesto u Hrvatskoj. Blago je rasla zaposlenost kao i plaće, a u drugom polugodištu 2020., ugovorenost projekata iz EU je na 100 posto.

Za kraj, upozorila je, trenutačno treba fokusirati na provedbu Nacionalnog plana za otpornost i oporavak, a od 6,3 milijarde eura prvih 13 posto stiglo je kao predujam. Vrlo je jasno definiran okvir kako će se povlačiti i za što se koristiti sredstva, i tu su vrlo bitni reformski i investicijski projekti.

Biljna ulja skuplja za 60 posto - rastu i cijene žitarica, šećera i govedine

"Od turizma je u rujnu vrijednost fiskaliziranih računa za 24 posto bila viša nego u rujnu 2019. godine. To je dobar rezultat, ali ne treba sve karte staviti na turizam", rekla je Petir smatrajući da upravo veliki potencijal leži u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

"U tom segmentu treba učiniti veće napore kako bi se stabilizirale cijene hrane, povećao otkup domaćih proizvoda, smanjio uvoz, povećala prerada, ali isto tako i pomoglo hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima da što lakše izađu na kraj sa svim izazovima koji su pred njima", poručila je.