Od slavnog francuskog šampanjca i talijanskog sira Parmigiano Reggiano do grčkih maslina Kalamata i paškog sira i baranjskog kulena, europske oznake zemljopisnog podrijetla već desetljećima predstavljaju jamstvo kvalitete, autentičnosti i tradicije
Europska komisija registrirala je više od 3.700 oznaka zemljopisnog podrijetla, čime dodatno štiti bogatu europsku gastronomsku i poljoprivrednu baštinu. Sustav koji obuhvaća prehrambene proizvode, vina i jaka alkoholna pića ne samo da čuva tradicionalne metode proizvodnje, nego proizvođačima donosi više od 75 milijardi eura godišnje prodaje te predstavlja jedan od najvažnijih alata za razvoj ruralnih područja diljem kontinenta.
Od slavnog francuskog šampanjca i talijanskog sira Parmigiano Reggiano do grčkih maslina Kalamata i irskog viskija, europske oznake zemljopisnog podrijetla već desetljećima predstavljaju jamstvo kvalitete, autentičnosti i tradicije. Danas je u EU registrirano više od 3.700 takvih proizvoda, a njihov broj iz godine u godinu raste.
Riječ je o proizvodima čija su kvaliteta, ugled ili posebna svojstva izravno povezani s određenim geografskim područjem i tradicionalnim načinom proizvodnje. Sustav omogućava zaštitu naziva proizvoda od imitacija i zloupotreba, ali i potrošačima pruža sigurnost da kupuju autentičan proizvod poznatog podrijetla.
Europski sustav zaštite temelji se na nekoliko oznaka kvalitete.
Oznaka izvornosti (PDO - Protected Designation of Origin) i oznaka zemljopisnog podrijetla (PGI - Protected Geographical Indication) koriste se za zaštitu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i vina, dok su zemljopisne oznake namijenjene zaštiti jakih alkoholnih pića.
Među najpoznatijim proizvodima koji uživaju ovu zaštitu nalaze se njemačko pivo Bayerisches Bier, francuski Champagne, Irish Whiskey, grčke masline Kalamata, talijanski Parmigiano Reggiano te španjolski sir Queso Manchego.
Registracijom proizvoda njegov naziv dobiva pravnu zaštitu na području cijele EU, a kroz međunarodne sporazume često i na svjetskom tržištu.
Gospodarska važnost oznaka zemljopisnog podrijetla daleko nadilazi zaštitu tradicije.
Prema podacima EK, proizvodi zaštićeni oznakama podrijetla ostvaruju više od 75 milijardi eura godišnjeg prometa te sudjeluju s čak 15,5 posto u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU. Često postižu višu tržišnu cijenu od onih bez zaštite, što proizvođačima omogućava veću dodanu vrijednost i stabilnije poslovanje.
Hrvatska ima 52. proizvod zaštićen u EU, na popis dodan Istarski ovčji sir
Posebno važnu ulogu imaju za mala i srednja poduzeća te obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja upravo kroz zaštitu izvornosti mogu konkurirati na globalnom tržištu.
Osim ekonomskih koristi, oznake zemljopisnog podrijetla pridonose očuvanju radnih mjesta, jačanju lokalnih lanaca vrijednosti te razvoju ruralnog turizma, zbog čega imaju značajnu ulogu u revitalizaciji ruralnih područja.
EU je dodatno unaprijedila sustav zaštite. Nova Uredba o oznakama zemljopisnog podrijetla, koja je stupila na snagu 13. svibnja 2024. godine, uvodi jedinstveni postupak registracije i pojednostavljuje proceduru za proizvođače. Cilj je ubrzati proces zaštite naziva proizvoda, ali i ojačati zaštitu oznaka na internetu te kod korištenja zaštićenih proizvoda kao sastojaka u prerađenoj hrani.
Nova pravila također naglašavaju održive proizvodne prakse te daju veću ulogu proizvođačkim organizacijama u upravljanju i promociji zaštićenih proizvoda.
Kako bi proizvođačima olakšala snalaženje u postupku registracije, EK objavila je i novi praktični vodič koji korak po korak objašnjava cijeli proces prijave, a uključuje i iskustva proizvođača iz različitih europskih zemalja koji su kroz sustav zaštite povećali prepoznatljivost i tržišnu vrijednost svojih proizvoda.
Nakon uspjeha sustava u sektoru hrane i pića, EUodlučila je proširiti koncept zemljopisnih oznaka i na obrtničke te industrijske proizvode koji će omogućiti zaštitu proizvoda čija su kvaliteta i reputacija povezani s određenim područjem, poput nakita, staklenih proizvoda, obuće, tekstila, porculana ili glazbenih instrumenata.
Na taj način Europa želi dodatno zaštititi svoje tradicionalne obrte i proizvodne vještine koje predstavljaju važan dio kulturnog i gospodarskog identiteta brojnih regija.
Za hrvatske proizvođače sustav oznaka zemljopisnog podrijetla predstavlja značajnu razvojnu priliku. Hrvatska već ima niz proizvoda zaštićenih na europskoj razini, od pršuta i maslinovih ulja do vina i tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda.
Zaštita izvornosti omogućava proizvođačima bolju tržišnu poziciju, prepoznatljivost među potrošačima te višu dodanu vrijednost proizvoda. Istodobno, potrošačima pruža sigurnost da kupuju autentične proizvode čije su kvaliteta i posebnost potvrđeni na europskoj razini.
Varaždinsko zelje, bučino ulje i recept za zajedništvo: Ovo je priča Marije Cafuk
U vremenu globalizacije tržišta i sve veće konkurencije, upravo oznake zemljopisnog podrijetla postaju jedan od najvažnijih alata za očuvanje tradicije, identiteta i konkurentnosti europske poljoprivrede i prehrambene industrije.
Tagovi
Autor