Liker od kamilice zadovoljio je sve kriterije za oznaku Hrvatski otočni proizvod. Ista oznaka bit će dodijeljena i za još dva nova Rozalindina proizvoda - Rakiju od smokava i Liker od javora. "Sada ih imam ukupno 12", otkriva uspješna otočna poduzetnica.
Svi znaju za čaj od kamilice, a samo Rozalinda Banić, vlasnica OPG-a Lanđin u Kraju na otoku Pašmanu od te jednogodišnje biljke iz porodice glavočika proizvodi liker. "Upravo berem cvitove“, kaže Rozalinda, koja je kamomilu, kako je ona naziva, posadila prije 10 godina u obiteljskom masliniku na predjelu Gnjiline, na južnoj, osunčanijoj strani otoka.
Očito joj godi jer od tada svake godine sama iznikne oko maslina, a berba traje od početka svibnja sve do rujna.
"Liker radim po tradicionalnoj recepturi, koju sam naučila od svoje majke Marije, ona od svoje i tako više od 100 godina, govori Rozalinda. Otkrila nam je i recept: "Cvitovi kamomile beru se rano ujutro dok su još rosni. Donesem ih kući, operem i osušim, složim u staklenu teglu. Na 25 deka cvita, dolijem po pola litre domaćeg bilog vina i rakije sa 20 deka cukra, stavim na tamno misto dok se cukar ne otopi. Tada, tijekom maceracije, kamilica padne na dno tegle. Procijedim kroz gazu i kad još 10-ak dana odleži, punim u posebno dizajnirane boce. Za darove i prodaju“, pojašnjava Rozalinda. Tako proizvede 20-ak litara godišnje.
Za ovaj liker, koji je blaži od drugih, pogotovo jer Rozalinda u pripremi ne koristi samo rakiju lozu nego i bijelo vino, kažu da je zapravo žensko piće. "Dopada se svim mojim prijateljicama. Nije žestok, pa se još više osjeća miris kamilice“, govori uvijek vesela i nasmijana Rozalinda. Liker od kamilice se koristi i kao lijek za želučane tegobe i kao antidepresiv.
A Rozalinda, kako i ne bi bila vesela kad je upravo dok smo razgovarali za Agroklub zazvonio mobitel.
Poziv iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i potvrda da je Liker od kamilice zadovoljio sve kriterije za oznaku Hrvatski otočni proizvod. Ista oznaka bit će dodijeljena i za još dva nova Rozalindina proizvoda - Rakiju od smokava i Liker od javora. "Sada ih imam ukupno 12", otkriva uspješna otočna poduzetnica.
Podsjetimo, njezin OPG Lanđin u posljednjih pet, šest godina dobio je oznake HOP za čak devet proizvoda: Liker od magunja, tradicionalni kolač Kotunjada, likeri od masline, samoniklog bilja, liker od kadulje, ljuti feferoni, palamida u ulju i koncentrat od rajčica.
"Proizvode s oznakom lakše je podati i to po većim cijenama“, kaže Rozalinda. Normalno, jer radi se o izvornim i kvalitetnim proizvodima koji su rezultat otočne tradicije, inovacije i invencije. Sve zajedno čini njihovu kvalitetu mjerljivom i poželjnijom. Projekt HOP, ističu u Ministarstvu, je fokusiran na održivi razvoj otoka s ciljem smanjenja depopulacije otoka. Proizvodi koji nose oznaku HOP, pridonose i promociji identiteta hrvatskih otoka i Hrvatske kao vrhunske turističke, gastronomske i ekološke destinacije diljem svijeta, ali i na domaćem tržištu.
Sve je to lipo čuti, ali samo od proizvoda o kojima je riječ ne može se živjeti i opstati na otoku. Zato Rozalinda u sklopu svog OPG-a Lanđin, ima i obrt ribarstva, obrađuje 2 hektara svoje i unajmljene zemlje. Uz zvanje ugostitelja koje je stekla u redovnom srednjoškolskom obrazovanju, u međuvremenu je pohađala pohađala razne škole i tečajeve. Stekla ni manje ni više nego 7 diploma i to za zvanje: ribar, ovčar- sirar, povrćar, ljekovito bilje, maslinar i ekološki proizvođač. Sva ta zvanja upisana su joj i u radnu knjižicu.
Pohađajući škole i tečajeve ona nije naučila samo kako ribariti, proizvesti i tržiti poljoprivredne proizvode, nego i kako doći do sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Njezin OPG Lanđin javio se na natječaj za tip operacije 6.3.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava" za izgradnju plastenika i kupnju poljoprivrednog stroja i motokultivatora. "Odobreno nam je 115.000 kuna. Do sada je isplaćeno 53.000 kuna, ostalo nakon stručne kontrole“, kaže Rozalinda.
Dobivenim novcima već su podigli tri nova plastenika na ukupno 500 metara četvornih da bi povrće proizvodili tijekom cijele godine.
"Upravo smo počeli berbu tikvica i krastavaca. Uskoro će i pomidori (rajčice), a salate, selena i peršina i dosad smo imali tijekom cijele godine“, govori Rozalinda i dodaje da osim u plastenicima uzgajaju povrće i na otvorenome. Lubenice, dinje, krumpire, kapulu (crveni luk), češnjak, balancane i drugo sezonsko povrće.
Sve navodnjavaju sustavom kap na kap. U sklopu OPG Lanđin imaju i 20-ak ovaca, obnovili su i skrbe o 300 maslina koje godišnje u prosjeku daju i do 500 litara. Tu je i plantaža planike ili magunja kako na Pašmanu zovu stablo i plod te mediteranske, samonikle voćkarice, po otoku prikuplja samoniklo ljekovito bilje.. Sve to sam ne može nitko pa ni Rozalinda. "Ma, kakvi“, kaže ona i dodaje da su u poslove na imanju uključeni svi članovi obitelji. Tri generacije. Otac Ivan (73), majka Marija (67), suprug Ivan, inače zaposlenik na trajektu Jadrolinije, kćerka Mihaela buduća magistrica poljoprivrede i sin Benjamin koji je KV električar. Ne samo da rade već ova složna obitelji i živi zajedno, otac i majka u prizemlju, a Rozalinda, suprug i djeca na katu obiteljske kuće.
"Radimo i živimo zajedno, a svatko ima i svoje "specijalnosti“, otkriva Rozalinda. Uz ostalo, majka joj pomaže pri mužnji ovaca i sirenju. Otac krpa ribarske mriže i, tijekom turističke sezone, zajedno s majkom na dva štanda prodaje proizvode OPG Lanđin. Suprug i sin idu na ribe, kćerka "radi sve što triba“...
"Svi naši proizvodi su ekološki "kako ih je Bog dao“. Sve što proizvodimo i prodamo, uglavnom turistima na otoku Pašmanu, kaže Rozalinda, uvjerena na njihov obiteljski posao može ići samo naprijed. Jamstvo su tri generacije koje složno rade, usvajaju nova znanja i tako dokazuju da se može živjeti od vlastitog rada na vlastitom imanju. Na otoku. “Svi smo fala Bogu zdravi, a ako se 'ko i prehladi tu je čaj od kamilice”, duhovito poentira Rozalinda. Hoće reći da proizvodi i miks čaj i to od kamilice, majčine dušice, pa cvijet od trešnje, malo kadulje, malo stolisnika i cvijet od kupine. Popiješ šalicu, dvije i - ode prehlada!
Na sve ovo u svezi kamilice poznati agronom mr.sc. Marijan Tomac još je dodao svoj komentar. Osim što se kamilica koristi u prehrani i narodnoj medicini njezino djelovanje na tlo, kaže Tomac, odavno je poznato našim starima koji su sijali kamilicu po vrtovima jer su zapazili da biljke koje rastu u njenoj blizini bolje napreduju. Kamilica na sebe privlači lisne uši koje su hrana bubamarama, tako da je odličan repelent za drugo bilje koje raste u blizini.
Kamilica je biljka koja pročišćuje okolno tlo na metar oko sebe od svih toksičnih tvari, pa je odlično rješenje za sve one koji su u prijelaznom periodu sa konvencionalnog načina uzgoja na ekološki. "Kamilica bi trebala rasti po cijelom vrtu, a posebno ju je dobro saditi oko luka, poriluka, celera i krumpira. Mješovitom sadnjom kamilice i povrća uzgojit ćemo zdravije i ukusnije plodove“, poručuje agronom Marijan Tomac.
Tagovi
Autor