Ostaci pesticida: Evo koliko je sigurna hrana koju jedemo u Hrvatskoj

Kao i svake godine, Europska agencija za sigurnost hrane – EFSA, je objavila Izvješće o rezultatima monitoringa i kontrola na ostatke pesticida u poljoprivrednim proizvodima i hrani u svim država članicama.

Isto se odnosi na rezultate kontrola u 2024., a na dvadesetak stranica, objavljen je i izvještaj za Hrvatsku. Pa kakva je hrana koju jedemo što se tiče sigurnosti od rezidua?

Redovne i izvanredne kontrole

U našoj se zemlji, naime, provodi Program monitoringa ostataka pesticida u hrani, koji između ostalog ima za cilj utvrditi njihovu količinu i provjeriti usklađenost s nacionalnim i EU zakonodavstvom te procijeniti rizik za potrošače

Uzorkovanje obavlja Državni inspektorat, (Poljoprivredna, Veterinarska i Sanitarna inspekcija), a analize rade ovlašteni laboratoriji, najčešće su to Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i Hrvatski veterinarski institut.

Uzorkovanje i analize se provode sukladno planu, kao i odabir kategorija poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i to po standardiziranim metodologijama za sve države članice. Među ostalima to su patlidžan, banana, brokula, gljive, grejp, dinja, slatka paprika/paprika babura, stolno grožđe, djevičansko maslinovo ulje, pšenica, goveđi loj i kokošja jaja.

Pored toga, rade se i izvanredne kontrole na graničnim prijelazima prilikom uvoza tih proizvoda u Schengenski prostor, tako da je ukupan broj uzoraka i analiza relativno visok.

Rezultati analiza, objašnjavaju pritom, sadrže nekoliko bitnih podataka; ukupan broj uzetih uzoraka, broj uzoraka bez ostataka pesticida, broj uzoraka unutar dozvoljenih granica za ostatke pesticida i broj nesukladnih uzoraka.

Gotovo 2/3 nesukladnih uzoraka odnosi se na poljoprivredne i prehrambene proizvode koji se uvoze iz trećih zemalja.

Nesukladni uzorci su oni koji sadrže ostatke nedozvoljenih pesticida ili prelaze dozvoljenu granicu (MRL), te predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i životinja. Podatak o njihovu broju je ključan, jer se takvi proizvodi u pravilu povlače s tržišta i uništavaju. Ujedno, jasno ukazuje koliko je hrana koju jedemo kontaminirana ostacima pesticida.

Evo kako stoji Hrvatska

U 2024. godini je u sklopu Nacionalnog programa monitoringa ostataka pesticida u i na hrani analizirano 570 uzoraka. Od toga broja 245 uzoraka ili 42,98% je bilo bez ostataka pesticida, 313 uzoraka ili 54,91% je bilo unutar dozvoljenih granica, dok je nesukladnih bilo svega 12 ili 2,11%.

Kada tome pridodamo i 973 kontrole na graničnim prijelazima, koje su rezultirale pronalaskom 57 nesukladnih uzoraka, ukupno su provedene 1.543 kontrole, kojima je utvrđeno ukupno 69 nesukladnih uzoraka ili 4,47%. Treba naglasiti da se kontrole na granicama odnose na proizvode koji u Hrvatsku ulaze iz trećih zemalja.

Kako se u nekim od tih zemalja i danas koriste pesticidi koji su u EU zabranjeni, kao i da je primjena često nesukladna sa standardima Unije, pojavila se potreba za pojačanim kontrolama.

Više od 100 opoziva hrane u jednoj godini: Evo u kojim proizvodima su najčešće pronađeni problemi

Pored toga, i kroz Program monitoringa je zapaženo da se gotovo 2/3 nesukladnih uzoraka odnosi upravo na proizvode koji se uvoze iz trećih zemalja, pa je od izuzetne važnosti da se granične kontrole nastave provoditi u dosadašnjem obujmu.

Kakva je Hrvatska u odnosu na EU?

Podaci pokazuju da je prosječna stopa nesukladnih uzoraka u EU u 2024. iznosila 1,8%, a kroz pojačanu kontrolu uvoza 3,6%, što jasno ukazuje da se Hrvatska kao granična zemlja Schengenskog prostora koja je posebno izložena uvozu iz trećih zemalja, nalazi oko prosjeka EU. Slične rezultate imaju i Slovenija i Austrija.

Stoga je ukupni procijenjeni prehrambeni rizik na razini EU, ali i Hrvatske utvrđen kao nizak za većinu subpopulacijskih skupina i procijenjenih aktivnih tvari pesticida.

To konkretno znači da građani Hrvatske jedu sigurnu hranu, jer se ona proizvodi sukladno EU standardima, potrošnja pesticida je upola manja nego što je to prosjek EU, a uporaba je odgovorna. Pored toga, kroz redovne kontrole, s tržišta se uklanjaju svi proizvodi koji sadrže ili zabranjene pesticide, ili ostaci prelaze gornju propisanu granicu.

Dugoročno važnije pitanje

Međutim, ovi rezultati otvaraju još jedno pitanje, dugoročno važnije. Naime, Hrvatska je unazad nekoliko godina dostigla europske standarde sigurnosti hrane u kontekstu ostataka pesticida i rezultati su u zadnjih pet godina vrlo slični.

Pravo pitanje je hoće li u sljedećim godinama rezultati ovih analiza biti još bolji, jer se broj pesticida koje europski i hrvatski farmeri imaju na raspolaganju drastično smanjuje, ili će se početi pogoršavati zbog povećanog ilegalnog unosa i uporabe zabranjenih.