Obitelj Kopilović za svoje Kapljice Sunca koristi isključivo hrvatsko sjeme suncokreta

Mladi student Agronomskog fakulteta u Zagrebu Marko Kopilović i njegova obitelj već četiri godine izrađuju hladno prešano ulje suncokreta pod nazivom Kapljice Sunca, a godišnje proizvedu oko 5.000 litara. 

Njihova priča počinje 2013. kada su posjetili dugogodišnje prijatelje u Vojvodini koji se također bavi izradom ovog prehrambenog proizvoda. U želji da s njima podijeli svoje znanje i prenese im svoj know-how, poklanja im tada nekoliko litara kako bi ispitali tržište po povratku u domovinu. Njihov je prijatelj danas u mirovini, ali ne i njegovo ulje. 

Sjeme isključivo iz Hrvatske

Prve preduvjete za izgradnju uljare zadovoljili su 2016. godine. Dizanjem kredita Markov otac, Stipan Kopilović kupuje prešu i iznajmljuje prostor u Križevcima gdje se nalazi skladište za sjeme, preša te tamne prostorije gdje ulje mora odležati 3 do 4, a zimi i do tjedan dana.

Marko nam otkriva kako je potrebno da ta ista prostorija bude iznimno čista kako ne bi došlo do kontaminacije proizvoda. "Također, bitan je i protok zraka, jer osim do same kvalitete sjemena, puno toga ovisi i o relativnoj vlažnosti zraka." 

Sjeme nabavljaju isključivo u Hrvatskoj, čime se ponose i jednostavno ne pristaju na drugo. "To nam je jedan od kriterija odabira, a ovo koje koristimo dolazi iz Tordinaca, sela blizu Vukovara", ističe sugovornik dodajući kako im se najbolje pokazalo ono iz najistočnijih krajeva Hrvatske.

Intenzivnijeg okusa i mirisa

"Pokušavamo pobiti sterotipe o suncokretovu ulju", sa smiješkom otvara dijalog na tu temu i detaljno objašnjava kako ovaj proizvod ovisno o procesu izrade dijelimo na toplo i hladno prešan. 

"Kod procesa hladnog, sjemenke ili plodovi prešaju se bez dodataka toplinske energije na maksimalno 50°C te se ulje odmah filtrira. Intenzivnijeg je okusa i mirisa i dobiva ga se manje iz iste količine sjemena u odnosu na toplo prešana", uspoređuje i pojašnjava kako, s druge strane, u proizvodnji toplo prešanih, osim izrazito visokih temperatura nije strana ni upotreba heksana, naftnog derivata koji se koristi za dodatno izvlačenje ulja iz sjemenki.

Kod obitelji Kopilović pojam otpad ne postoji. Marko je itekako svjestan pojmova održivosti i racionalnog korištenja resursa. Stoga sav ostatak, odnosno pogaču prodaju za stočnu hranu, dok ulje koje ne zadovoljava njihove standarde, ali i one o sigurnosti hrane, koriste u "hobi proizvodnji" sapuna.

Zero waste i ekonomija zajedništva

Također, poduzeću je misija pored proizvodnje i prodaje, promoviranje vrijednosti Ekonomije zajedništva (EoC). Na tom tragu surađuju s OPG-ovima u kreiranju novih linija proizvoda kao što su ulja aromatizirana ljutim papričicama.

"Na prvom mjestu su nam kupci i dobavljači s kojima nastojimo graditi partnerske i prijateljske odnose. Vrijednosti koje donosi ovakav pristup ekonomiji su načela kao što su besplatnost, kultura davanja i neinstrumentalizirani odnosi na tržištu", objašnjava nam ovaj mladi poduzetnik. 

Planovi za budućnost

Otkako je stariji brat otišao u inozemstvo, Marko je preuzeo odgovornost oko prodaje i marketinga, odnosno plasiranja proizvoda. 

Ovaj perspektivan student treće godine prediplomskog studija Krajobrazne arhitekture otkriva kako mu je fakultet, bez obzira na to što možda nije direktno vezan za poljoprivrednu proizvodnju otvorio nove vidike i poglede na budućnost.

Želja mu je otvoriti vlastito obiteljsko gospodarstvo koje bi se među ostalim bavilo i uzgojem lijeske čije bi plodove također prerađivali u ulje.