Niska konkurentnost poljoprivrednih proizvoda

Domaća poljoprivredna proizvodnja nisko je konkurentna, a uzroci su u usitnjenosti posjeda i proizvodnje te visokim troškovima, ocjenjuje Hrvatska gospodarska komora (HGK).

"Strukturni podaci upućuju na nisku konkurentnost domaćeg poljoprivrednog proizvoda, što se potvrđuje i negativnim rezultatima vanjskotrgovinske bilance. Uzroci ovako lošem stanju u poljoprivredi nalaze se u maloj i rascjepkanoj proizvodnji, niskim prinosima te visokim troškovima proizvodnje", navodi u osvrtu na analizu konkurentnosti hrvatske poljoprivrede pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić.

Okrupnjavanje i navodnjavanje

Ističe da je prostor za napredak u okrupnjavanju, navodnjavanju, povećanju kapaciteta i modernizaciji gospodarstava. Iskorak je moguće postići i kroz unapređenje tehnologije proizvodnje, udruživanje proizvođača, jačanje kratkih lanaca opskrbe, proizvodnji u sustavima kvalitete, ekološkoj proizvodnji, zaštiti zemljopisnog podrijetla itd.

U ostvarenju tih ciljeva svakako bi trebali pomoći europski strukturni i investicijski fondovi, posebice Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, gdje se rezultati prvog natječaja za investicijske mjere u poljoprivredi i prehrambeno-prerađivačkoj industriji očekuju s nestrpljenjem, kažu u HGK.

Veličina gospodarstva ispod prosjeka EU

Napominju kako unatoč funkcioniranju zajedničke poljoprivredne politike EU-a i zajedničkog tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda postoje velike razlike u strukturi i rezultatima poljoprivrede između članica EU.

Općenito, hrvatski prosjeci puno su sličniji rezultatima članica iz prethodna dva vala proširenja, u odnosu na rezultate prosjeka starih članica (EU 15) i ukupno svih članica (EU 28).

Primjerice, hrvatski prosjek veličine poljoprivrednog gospodarstva prema korištenom poljoprivrednom zemljištu od 5,6 hektara čak je ispod i EU 13 prosjeka (nove članice) od 7,1 hektar, dok je prosjek veličine poljoprivrednog gospodarstva prema ekonomskoj veličini od 9.065 eura nešto viši od EU 13 prosjeka, no još uvijek značajno zaostaje za EU 28 koji iznosi 25.152 eura i EU 15, s prosjekom od 49.530 eura.