Je li vrijeme da zaboravimo na drvenu žlicu kada je u pitanju ova nutritivno vrijedna namirnica? Koji materijali se uopće preporučuju?
Med je od davnina cijenjen kao prirodni lijek i nutritivno bogata namirnica, a među njegovim ljubiteljima često se postavlja pitanje je li važno kojim priborom ga uzimamo.
Drvene žlice odavno se preporučuju za vađenje, uz tvrdnju da metalni pribor može negativno utjecati na njegova svojstva. Je li riječ o znanstveno utemeljenoj činjenici ili samo o tradicionalnom vjerovanju, istražio je foodfacts.news.
Na portalu Jutarnji.hr naišli su na članak naslova "Kad ovo pročitate, nikada više nećete zagrabiti med drvenom žlicom" u kojemu se navodi da se med ne mora uzimati drvenom žlicom jer se radi o jednoj od klasičnih zabluda. Na upit o izvorima informacija dosada nisu dobili odgovor.
Što je istina?
"Istina je da med nije nužno uzimati drvenom žlicom", kaže doc. dr. sc. Marin Kovačić s Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti Osijek pojašnjavajući da drvo može apsorbirati vlagu iz meda ili postati kontaminirano ako pribor nije pravilno očišćen i osušen nakon uporabe.
Uvjerenje, otkriva, kako se ne preporučuje uzimati metalnim žlicama potječe iz starijih vremena kada su korištene žlice napravljene od primjerice aluminija.
No, današnji pribor za jelo načinjen je od metala koji nemaju nepovoljni utjecaj na organoleptička, fizikalna ili kemijska svojstva. "Dakle, korištenje metalne žlice neće negativno utjecati na kvalitetu i okus", pojašnjava ovaj profesor.
Kako kaže, senzorska ili nutritivna svojstva neće se značajno promijeniti ako se koristi odgovarajući materijal (npr. inox, kvalitetna plastika, suho drvo), ali pod uvjetom da se koriste ispravno.
Kod korištenja metalne žlice (inox) neće doći do reakcije s medom. Međutim, ako je metal, naglašava, podložan koroziji ili oksidaciji, kao što je primjerice aluminij ili bakar, dugotrajni kontakt može izazvati blagu kemijsku reakciju, s obzirom na njegovu prirodnu kiselost (pH 3,2-6,5) i to može utjecati na okus i potencijalno nutritivnu vrijednost.
Prema njegovim riječima, pčelari u svojoj proizvodnji koriste posuđe od inoxa i prehrambene plastike (poput vrcaljke, burad za skladištenje i dr.).
Plastične žlice su, dodaje, općenito neutralne, no treba paziti na kvalitetu plastike.
"Ukoliko žlice nisu namijenjene prehrambenoj industriji, mogu ispuštati štetne spojeve, osobito pri visokim temperaturama", upozorava Kovačić dodajući da je s druge strane, u današnje vrijeme podizanja ekološke svijesti, plastiku poželjno izbjegavati.
Što se tiče drveta, ono ne reagira s medom i često se koristi iz tradicionalnih ili estetskih razloga.
Koje kriterije mora zadovoljiti med da bi bio pobjednik ocjenjivanja kvalitete sortnih vrsta?
Ekološki je, objašnjava, prihvatljivo, estetski ugodno, ali zahtijeva pravilno održavanje kako bi se izbjegla kontaminacija.
"Najpraktičnije i najjednostavnije je korištenje standardnih metalnih kuhinjskih žlica koje su higijenske, otporne na kiseline u medu te se mogu uvijek koristiti", zaključuje sveučilišni profesor.
Izv. prof. dr. sc. Sandra Pedisić s Prehrambeno - biotehnološkog fakulteta Zagreb i Centra za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar kaže da je med uglavnom u tekućem obliku visoke viskoznosti te je blago kiseo zbog prisutnosti organskih kiselina, laktona, estera i nekih anorganskih iona poput fosfata i klorida koji doprinose njegovom okusu i mikrobiološkoj stabilnosti.
"Kiselost također pospješuje njegovo antibakterijsko i antioksidativno djelovanje", navodi Pedisić objašnjavajući da zbog nje postoji zabrinutost da med može reagirati s određenim metalima te da su enzimi u njemu, koji pridonose zdravstvenim dobrobitima i okusu, osjetljivi na metale te mogu utjecati na senzorska ili nutritivna svojstva.
Iako je malo vjerojatno da će kratak kontakt, primjerice kada na brzinu ubacite med u svoj čaj, uzrokovati značajne promjene, dugotrajno skladištenje bi moglo utjecati na fizikalno-kemijske parametre što je potvrđeno znanstvenim istraživanjima, a posljedično i na senzorska i nutritivna svojstva.
S obzirom na kiselost meda, dodaje, uvriježeno je mišljenje da je bolje koristiti drvene, plastične ili keramičke žlice, a zbog visoke viskoznosti meda uobičajeno se koriste drvene žlice zbog boljeg prianjanja meda.
Prema njenom mišljenju, najvažnije je uvijek koristiti čist pribor bez obzira na materijal od kojeg je napravljena žlica, kako biste spriječili kontaminaciju.
Također poručuje: "Pravilno ga čuvajte na hladnom i suhom mjestu daleko od izravne sunčeve svjetlosti te izbjegavajte visoke temperature koje mogu razgraditi korisne spojeve".
Na kraju možemo zaključiti da je najvažnije koristiti čist pribor odnosno žlicu, osobito kod drveta jer može apsorbirati vlagu iz meda ili postati kontaminirano ako pribor nije pravilno očišćen i osušen nakon uporabe.
Tvrdnja portala je točna te nije nužno uzimati ga drvenom žlicom. Štoviše, najpraktičnije i najjednostavnije je korištenje standardnih metalnih kuhinjskih žlica koje su higijenske, otporne na kiseline u medu te se mogu uvijek koristiti.
Tagovi
Autorica
Partner
Ul. Franje Kuhača 18,
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news
web: https://www.foodfacts.news/