Pretraga tekstova
EU je prošle godine proizvela 3,1 milijardu litara sladoleda što je uvećanje za 3 posto u odnosu na 2020.
Sladoled je jedna od omiljenih poslastica, i to ne samo ljeti.
U 2021. godini proizvedeno je više od 3,1 milijarde litara sladoleda, pokazuju podaci Statističkog ureda Europske unije. To je povećanje od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Izvoz za isti period u zemlje, koje nisu članice Unije, je iznosio 254 milijuna kilograma sladoleda čija je ukupna vrijednost bila 850 milijuna eura.
Uvoz iz zemalja koje nisu članice EU iznosio je 71 milijun kilograma, a njegova vrijednost je bila 192 milijuna eura. U odnosu na 2020. izvoz je povećan za 9 posto, a uvoz smanjen za 11 posto.
Prošle je godine Njemačka proizvela 614 milijuna litara ove hladne poslastice i tako postala vodeći proizvođač. Slijede ju Francuska s 459 mil. l i Italija s 381 mil. l.
![]()
Njemačka je proizvela i najjeftiniji sladoled po prosječnoj cijeni od 1,4 eura/l. Ona je pak u Francuskoj iznosila 2 eura/l, a u Italiji 2,1 eura/l.
S količinom od 57 milijuna kilograma Francuska je najveći izvoznik u 2021. godini, što je odgovaralo 22 posto izvoza izvan EU. Na drugom mjestu je Nizozemska s 38 mil. kg, odnosno 15 posto. Italija je izvezla 33 mil. kg (13%), a slijede je Njemačka s 24 mil. kg (10%) i Belgija koja je na strano tržište plasirala 23 milijuna kilograma ili 9 posto.
![]()
Treba napomenuti i to da je u 2020. godini EU proizvela 160,1 milijuna tona sirovog mlijeka. Od toga je 15,9 mil. t punomasnog iskorišteno za proizvodnju 2,5 mil. t sladoleda.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.