Je li konzumacija svinjetine štetna po zdravlje?

Od pečenke do kulena, svinjetina je jedno od najčešće konzumiranih mesa u svijetu.

No, dok mnogi uživaju u sočnim porcijama, neki upozoravaju na njen negativni utjecaj na zdravlje. Tako primjerice, portal n-um.com u svojem članku navodi razloge zbog kojih se svinjetina smatra štetnom odnosno razloge zbog kojih uzrokuje bolest.

Je li unos ove vrste mesa zapravo opasan za naše zdravlje provjerio je portal foodfacts.news.

"Kada govorimo o utjecaju svinjetine na zdravlje, ne možemo generalno reći da ima štetan utjecaj na zdravlje, ali istraživanja pokazuju povezanost njene konzumacije s određenim oboljenjima, ovisno o unesenoj količini i o obliku u kojem se konzumira", navodi specijalistica nutricionizma Karmen Kokot.

Može pronaći mjesto u našoj prehrani

U nutritivnom smislu, objašnjava, kao i ostale vrste crvenog mesa, bogat je izvor visokokvalitetnih bjelančevina, određenih minerala i vitamina gdje posebno treba istaknuti željezo koje se u hem obliku najbolje iskorištava u našem organizmu. "To je posebno važno za žene reproduktivne dobi koje zbog menstrualnih krvarenja često pate od manjka željeza odnosno slabokrvnosti", ističe ova nutricionistica.

Također je dobar izvor cinka i selena te vitamina B - kompleksa gdje npr. vitamina B1, neophodnog za normalno funkcioniranje živčanog sustava, u svinjskom mesu ima 15 puta više nego u istoj masi piletine, 8 puta više nego u junetini i 6,5 puta više nego u janjetini.

Kaže da kada govorimo o konzumaciji svinjetine kao potencijalnom riziku za zdravlje, govorimo prvenstveno o riziku od bolesti kardiovaskularnog sustava zbog veće zastupljenosti zasićenih masnih kiselina i kolesterola te povećanom riziku za rak debelog crijeva što se uglavnom pripisuje povećanom unosu hemskog željeza koje ima visoku bioraspoloživost.

Konzumacija masnih dijelova kao što je vratina, dodaje, može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, ako se konzumira često i u većim količinama, a također veći problem predstavlja konzumacija procesiranog crvenog mesa koje povećava rizik za kolorektalni karcinom 15 posto odnosno 21 za karcinom kolona i čak 34 za distalni karcinom kolona.

"Međutim, umjerena konzumacija svakako može pronaći svoje mjesto u našoj prehrani", naglašava Kokot dodajući da je preporučljivo korištenje krtog svinjskog mesa bez masnoća pripremljenog prvenstveno kuhanjem, pirjanjem (dinstanjem) ili pečenjem u pećnici.

Važna je kombinacija s povrćem ili žitaricama

Procesiranjem mesa, podsjeća, na visokim temperaturama (npr. prženje, dimljenje) stvaraju se policiklički aromatski ugljikovodici koji su povezani s povećanim rizikom od razvoja karcinoma.

Napominje da je važna kombinacija svinjetine s drugom vrstom hrane poput integralnih žitarica ili krucifernog povrća kao što je kelj, brokula, cvjetača, naročito u kontekstu kemoprotektivnog utjecaja krucifernog povrća i smanjenja rizika za kolorektalni karcinom.

Konzumacija svinjetine iz vlastitog uzgoja može biti izbor u preporučenoj prehrani, kaže Kokot

"Porijeklo i način uzgoja životinja imaju znatan utjecaj na kvalitetu mesa, zdravstvenu ispravnost i potencijalne rizike za zdravlje", otkriva ova specijalistica nutricionizma.

Kako kaže, meso svinja uzgajanih na prirodan način odnosno hranjenih ostacima hrane iz domaćinstva i žitaricama što je najčešći način uzgoja u domaćinstvima za vlastite potrebe, kvalitetnije je i s manjim udjelom masnog tkiva te povoljnijim omjerom zasićenih i nezasićenih masnih kiselina.

Prema njenim riječima, konzumacija svinjetine iz vlastitog uzgoja, naročito u krajevima gdje se svinje tradicionalno uzgajaju, ako je umjerena i pripremljena preporučenim načinima, može biti dobar izbor u preporučenoj prehrani.

"Ako se svinjetina kupuje, preporuka je kupovina s provjerenih farmi koje imaju održive metode uzgoja", zaključuje varaždinska nutricionistica.

Potrebno je pronaći balans između uživanja u hrani i očuvanja zdravlja

Magistar nutricionizma Marko Šimić ukazuje također na potencijalnu povezanost ove vrste mesa s kardiovaskularnim bolestima, kao i pojačani rizik od razvoja raka probavnog sustava. "Međutim, to ne znači da je treba potpuno izbaciti iz prehrane već je ključno birati kvalitetnije izvore poput nemasnih dijelova iz provjerenog uzgoja, pripremati ih na zdrav način i smanjiti unos prerađenih proizvoda", mišljenja je i nutricionist Šimić.

Skreće nam pažnju da je prehrana bogata biljnim namirnicama, vlaknima i poželjnim masnoćama najbolji način da pronađemo balans između uživanja u hrani i očuvanja zdravlja te da ukoliko konzumirate svinjetinu u umjerenim količinama i birate kvalitetne izvore, nema razloga za zabrinutost.

Nemasni dijelovi svinjetine poput filea ili buta nutritivno su vrijedni i mogu se uklopiti u uravnoteženu prehranu. Usporedbe radi, dodaje, 100 grama svinjskog filea sadrži otprilike isto proteina kao pileća prsa, ali s nešto više vitamina B skupine, željeza i cinka koji su neophodni u metabolizmu proizvodnje energije i radu živčanog sustava.

S druge strane, pojašnjava, problem nastaje kada se konzumira u prekomjernim količinama ili u obliku prerađenih proizvoda poput kobasica, slanine i šunke. Takvi proizvodi često sadrže visoke razine zasićenih masti, soli i aditiva poput nitrata i nitrita koji su povezani s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka.

"Stoga, ravnoteža između uživanja u hrani i dugoročnog zdravlja nije nemoguća. Važno je donositi svjesne informirane odluke i birati što je najbolje za vaše tijelo", poručuje osječki nutricionist.

Birati meso iz manjih lokalnih farmi s tradicionalnim metodama uzgoja

Slaže se s nutricionisticom Kokot da tijekom prženja i roštiljanja pri visokim temperaturama nastaju štetni spojevi koji se povezuju s oštećenjem stanica i povećanjem rizika od raka. "No, to ne znači da nikada ne smijete uživati u komadu pečene svinjetine, ali svakako je bolje odabrati metode poput pečenja u pećnici ili kuhanja koje ne stvaraju toliko štetnih spojeva", kazuje Šimić.

Prema njegovim riječima, često se govori o tome da je "masna" ili "nezdrava", ali malo tko razmišlja o tome kako način uzgoja životinja utječe na kvalitetu mesa koje završava na našem tanjuru.

U industrijskom uzgoju, dodaje, svinje se često drže u skučenim prostorima bez prirodnog kretanja, a njihova hranidba temelji se na visokoenergetskim smjesama kako bi što brže dobile na težini. Kako bi se spriječile bolesti koje se lako šire u takvim uvjetima, često se koriste antibiotici i hormoni rasta što može ostaviti tragove u mesu.

Dugoročno gledano, unos takvog mesa može pridonijeti razvoju otpornosti na antibiotike kod ljudi što je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, dok se s druge strane svinje koje se uzgajaju na otvorenom hrane prirodnom hranom i ne dobivaju nepotrebne lijekove, proizvode meso bogatije hranjivim tvarima i s boljim sastavom masnih kiselina, ističe.

"Dakle, ako se odlučujete za svinjetinu, uvijek je bolje birati meso iz manjih, lokalnih farmi koje prakticiraju ekološki uzgoj ili tradicionalne metode hranidbe", konstatira osječki nutricionist i dodaje da time ne samo da smanjujete unos potencijalno štetnih tvari nego i podržavate održiviju i etičniju proizvodnju hrane.

Od stola do dijagnoze: Izaziva li crveno meso rak debelog crijeva?

Tvrdnja da je svinjetina štetna za zdravlje nije točna odnosno njena prekomjerna konzumacija, kao i druge vrste crvenog mesa, može biti štetna i povećavati rizik od razvoja spomenutih bolesti. No, umjerena konzumacija nemasnih ili manje masnih dijelova svinjetine, osobito one iz vlastitog uzgoja ili s provjerenih farmi s tradicionalnim načinom uzgoja, može biti dio uravnotežene prehrane i predstavlja izvor vrijednih proteina, kao i vitamina i minerala.