Mesni obrok je tradicionalni dio naše kulture, ali sve češće se postavlja pitanje postojanja poveznice između konzumacije crvenog mesa i raka debelog crijeva.
Crveno meso zauzima važno mjesto na našim stolovima, no često se nalazi pod kritikom zbog potencijalnih zdravstvenih rizika.
Jedno od ključnih pitanja jest može li ovaj prehrambeni izbor izazvati rak debelog crijeva odnosno kolorektalni karcinom (CRC)?
"Posljednjih desetljeća je povezanost između prehrane i raka potaknula veliko zanimanje brojnih istraživača", kaže za portal foodfacts.news prof. prim. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med. iz Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice" u Zagrebu, a ujedno i koordinator Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva.
Kako navodi, 2020. je godine Američko društvo za borbu protiv raka (ACS) objavilo preporuke za prehranu i tjelesnu aktivnost kao važne čimbenike u primarnoj prevenciji različitih vrsta rakova, pa tako i onog debelog i završnog crijeva.
U njima se jasno navodi da konzumacija crvenog mesa uz povišenu tjelesnu masu, konzumaciju alkohola i/ili snižene koncentracije vitamina D povećava rizik nastanka.
"To naravno ne znači da crveno meso može izazvati rak debelog i završnog crijeva", ističe ovaj specijalist pojašnjavajući da govorimo o povećanom riziku nastanka jer u konačnici u stvaranju svakog zloćudnog tumora, pa tako i kolorektalnog karcinoma sudjeluje veliki broj čimbenika koji se međusobno isprepliću.
Primjećuje da je u tom smislu sve više istraživača koji u smjernicama za prehranu preporučuju unos crvenog mesa, ali s relativno manjim udjelom dok udio minimalno prerađene biljne hrane treba biti veći. Dakle, preporuke kažu: konzumirajte manje mesa, a više hranu biljnog podrijetla.
S druge strane, objašnjava, treba razlikovati neprerađeno od prerađenog jer bi u kontekstu brojnih aditiva i konzervansa prerađeno crveno meso potencijalno moglo biti puno većim rizikom, posebno kod osoba koje ne konzumiraju voće i povrće u dovoljnoj količini.
Ovaj liječnik napominje da su umjerenost i uravnoteženost osnove života. "Umjerenost u konzumaciji te uravnoteženost u prehrani velika su garancija u očuvanju zdravlja pojedinca", naglašava.
Uporaba duhanskih proizvoda, podsjeća, neprimjeren unos alkohola i povećana tjelesna masa, pojedinačno, ali osobito u kombinacijama, u velikoj mjeri negativno utječu na zdravlje svakog pojedinca.
Ne smijemo zaboraviti da u nastanku raka značajnu ulogu imaju i nasljeđe i niz genskih mutacija, ističe ovaj stručnjak
"Ako govorimo o prehrani, ključ, nazovimo to 'zdravih navika', je umjerena konzumacija ponajprije neprerađenog crvenog mesa i veća konzumacija voća i povrća", potkrijepio je primjerom prethodne tvrdnje.
Dakako, ukazuje i na to da treba imati na umu da kako god naizgled "zdravo" živjeli nikada ne smijemo zaboraviti da u nastanku raka debelog i završnog crijeva značajnu ulogu imaju i nasljeđe i niz genskih mutacija.
Za kraj ovaj stručnjak poručuje: "sekundarna prevencija odnosno rano otkrivanje raka i tjelesnih promjena koje bi mogle rezultirati pojavom raka su izuzetno važne".
S osječkog Prehrambeno – tehnološkog fakulteta prof. dr sc. Ines Banjari konstatira da je ono po čemu se razlikuje od svih drugih karcinoma njegova najuvjerljivija povezanost s prehranom.
"Do sada je najjača pozitivna korelacija s kolorektalnim rizikom utvrđena za konzumaciju crvenog i procesiranog mesa te konzumaciju alkohola", otkriva ova profesorica dodajući da konzumacija crvenog mesa povećava rizik razvoja za 12 posto, a procesiranog 15 odnosno 21 posto za karcinom kolona i čak 34 za distalni karcinom kolona.
Kako saznajemo, s povećanjem konzumacije procesiranog mesa od 50 g na dan, rizik raste za 18 posto.
Također, konzumacija alkohola u količini od 50 g/dan ili više, gotovo dvostruko povećava rizik od razvoja navedene bolesti, a negativan učinak alkohola je jače izražen u muškaraca nego u žena, kao i kod pretilih osoba.
"Općenito gledano, zapadnjački način prehrane, konzumacija procesiranog svinjskog mesa, mesa i krumpira te neki drugi tradicionalni obrasci prehrane povezani su s višim rizikom dok mediteranski način prehrane, očekivano, pridonosi smanjenju rizika od pojave", navodi.
No, iako, pojašnjava, visok unos voća i povrća pokazuje inverznu (obrnutu) povezanost s CRC-om, u pušača ustvari povećava rizik.
S druge strane, do danas najjači dokazi u pogledu smanjenja rizika su utvrđeni za fizičku aktivnost. "Samo 30 minuta svakodnevne fizičke aktivnosti smanjuje rizik od razvoja CRC-a za 11 posto", naglašava profesorica Banjari.
Kaže da je posebno važno istaknuti da nedostatak fizičke aktivnosti u većoj mjeri povećava rizik kod pretilih osoba u odnosu na one koji imaju normalnu tjelesnu masu, a pretilost je povezana s agresivnijom manifestacijom i direktna je odrednica preživljenja. Odnosno što je veći indeks tjelesne mase (ITM) osobe viši je rizik od mortaliteta.
Isto tako, dodaje, konzumacija cjelovitih žitarica i prehrambenih vlakana općenito su najznačajniji zaštitni čimbenici povezani s prehranom, a za svakih deset grama prehrambenih vlakana na dan, rizik se smanjuje za deset posto te je učinak nešto izraženiji u muškaraca.
"Rezultati istraživanja pokazuju i značajan protektivan učinak unosa kalcija iz mliječnih proizvoda i suplemenata, a čini se i kako bi vitamini D i C također mogli imati protektivnu ulogu", zaključuje osječka stručnjakinja za prehranu.
Spominje i zanimljivost da konzumacija kave, neovisno o tipu kave (čak je utvrđeno i za beskofeinsku) smanjuje vjerojatnost nastanka za 26 posto, a učinak je ovisan o dozi i maksimalan je kod dvije i pol ili više šalica na dan.
Prema njenim riječima, Hrvatska je rangirana kao 19. zemlja sa stopom incidencije (učestalosti pojave ovog raka) od 34,1 na 100.000 stanovnika, a ono što posebno zabrinjava je da se nalazi među pet zemalja s najlošijim petogodišnjim preživljenjem za CRC.
Rana dijagnoza je ključna za preživljenje, obzirom da je on, upozorava, fatalan u gotovo polovice svih slučajeva ukoliko se dijagnosticira u kasnijim fazama bolesti.
Profesorica skreće pažnju na to da trenutni dokazi o utjecaju prehrane i specifičnih nutrijenata na etiologiju i patogenezu CRC-a sugeriraju kako se radi o kompleksnoj interakciji između vremena prolaska hrane kroz probavni trakt, pH stolice, učestalosti konstipacije i drugim čimbenicima.
Je li mikrovalna pećnica pogodna metoda za odmrzavanje hrane?
"No, istraživanja pokazuju kako životne i prehrambene navike nadilaze genetsku predispoziciju i dijagnozu upalne bolesti crijeva", poručuje profesorica pozivajući na promjenu prehrambenih i životnih navika kako bismo smanjili rizik od pojave ove zloćudne bolesti.
Dakle, možemo zaključiti da se ovdje radi o djelomičnoj dezinformaciji jer je dokazano da povećana konzumacija crvenog mesa, uz ostale čimbenike, može izazvati rak debelog crijeva, ali nije istina da je sama povremena i umjerena konzumacija krivac za razvoj ove bolesti.
Tagovi
Autorica
Partner
Ul. Franje Kuhača 18,
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news
web: https://www.foodfacts.news/
Ivan B
prije 1 mjesec
cijela poanta zdravih crijeva se svodi na razvoj mikroflore u crijevima, gdje prerađeno meso sadrži spojeve na bazi nitrata i nitrita (ne miješati sa natrijevom - kuhinjskom soli) koji se koriste za upravo za sprječavanje razvoja i ubijanje bakterija kod konzerviranja ali koji također onda ubijaju dobre bakterije u našim crijevima. Zato takvo prerađeno meso povećava rizik. Tjelesna aktivnost pomaže s aspekta da pokreće rad crijeva čime potiče njihovo pravilno pražnjenje, i to me doprinose cjelovite žitarice. Na kraju, dobre bakterije jedu složene ugljikohidrate i zato im treba više vremena da se namnože i obrade hranu koju pojedemo i zato ih treba hraniti njima poželjnom hranom, a to je najviše povrće, dok s druge strane jednostavnim ugljikohidratima (bijeli šećer) se najviše hrane loše bakterije i gljivice, koje posljedično također stvaraju kiseline u našem organizmu a gdje te kiseline uzrokuju upale. Također treba primijetiti da po nas loše bakterije i gljivice vole mrtvu tvar dok dobre vole živu, zato treba jesti svježe i slabo kuhano (blanširano) i dopustiti dobrim bakterijama da to razgrade u našem organizmu ili jesti što više prirodno fermentiranog jer su to dobre bakterije i gljivice već razgradile do našem organizmu vrlo poželjnog nivoa (zato su tradicionalni Korejanci i Japanci najdugovječniji, jer im je temelj prehrane prirodno fermentirana hrana) Za kraj, najveća mudrost o zdravlju je: zdrav si onoliko koliko ti je dobra i zdrava probava