Jaja ćemo uvoziti iz Europe?

Novi udarac za proizvođače. Ovaj put su na meti farme za proizvodnju jaja. Kokošja jaja, koja spadaju među svega nekoliko poljoprivrednih artikala koje Hrvatska proizvodi u dostatnim količinama za vlastite potrebe, a godišnje se na peradarskim farmama i seoskim kokošinjcima u Hrvatskoj proizvede oko 750 milijuna komada jaja ili 175 jaja po stanovniku, u Hrvatskoj se i danas najčešće jedu pečena, jer su dobar izvor proteina i nadomjestak mesu. Iako po potrošnji jaja po stanovniku Hrvatska pripada donjoj skupini zemalja EU-a, jer se u najrazvijenijim zemljama jaja jedu uglavnom kao prerađevine i dodaci drugim proizvodima, među vodećima je kada je u pitanju njihovo izravno konzumiranje.

No, ako se nešto hitno ne poduzme, Hrvatska će zahvaljujući obvezama prihvaćenim pristupnim pregovorima s EU-om u dogledno vrijeme ostati bez jaja. Doslovno. U sljedećih godinu dana proizvodnja jaja rapidno će padati jer će hrvatski farmeri prestajati s proizvodnjom. Razlog je u tome što je oprema u njihovim farmama zastarjela, odnosno nije u skladu s normativima za koke nesilice u kaveznom uzgoju koje su hrvatski pregovarači prihvatili tijekom pristupnih pregovora, piše Slobodna Dalmacija.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz siječnja ove godine, u Hrvatskoj je bilo registriranih 165 farmi za proizvodnju kokošjih jaja, u rasponu kapaciteta od 100 do 259.200 koka. Prema tim podacima kapacitet svih farma bio je 2.400.092 koke, prenosi Slobodna Dalmacija.

Od ukupno 165 farma, u njih 13 ukupnog kapaciteta 26.400 koka, farmeri su nesilice držali u slobodnom uzgoju. Jaja s takvih farma, koja bi trebala biti ekološka, gotovo prirodna, na ljusci imaju oznaku 1HR i u nastavku registarski broj farme.

U 9 farma ukupnog kapaciteta 130.094 koke, proizvodnja je organizirana u stajskom uzgoju, a jaja s tih farma na ljusci se označavaju s 2HR i registarskim brojem farme.

Od toga, u 134 farme kapaciteta 1.636.668 koka, farmeri još uvijek imaju stare kaveze, a jaja koja dolaze iz tih farmi, kakvih je još uvijek najviše, na ljusci nose oznaku 3HR i registarski broj farme. Naime, ulaskom u EU, od 1. srpnja farmeri u takve kaveze više ne smiju useljavati mlade pilenke.

U 9 farma ukupnog kapaciteta 606.930 nesilica koke nesu jaja u takozvanom obogaćenom kaveznom uzgoju, odnosno u novim kavezima koji udovoljavaju svim uvjetima EU-a te jaja iz takvih farma na ljuskama imaju oznaku 4HR i registarski broj farme.

Novca za modernizaciju - nigdje

Iz farmi useljenih prije 1. srpnja, jaja se smiju plasirati na tržište, samo u Hrvatskoj, do isteka proizvodnog ciklusa, što je u najboljem slučaju, 15 mjeseci. To znači da će se u takvim farmama tijekom sljedećih 12-13 mjeseci proizvodnja gasiti, u slučaju da stari kavezi ne budu zamijenjeni novima.

Izgledi da će svi vlasnici farma sa starim kavezima do kraja proizvodnje pripremiti zamjenu kavezima koji udovoljavaju od strane EU propisanim uvjetima minimalni su, bolje reći nikakvi. Jer, kažu farmeri, za zamjenu starih kaveza novima po jednoj koki trebalo bi uložiti najmanje 20 eura.

To znači da bi za spomenutih 1,63 milijuna koka trebalo 32,6 milijuna eura. Proizvođači jaja taj novac nemaju, a to će, ako rasplet bude stvarno takav, značiti da će Hrvatska na popis poljoprivrednih proizvoda koje ne proizvodi dostatno za svoje potrebe uvrstiti i jaja.

Da to nije neosnovano očekivati, već sad tvrde proizvođači pilenki. Njima je navodno značajno smanjena potražnja i narudžba, pa su i oni smanjili svoju proizvodnju. Jedan od najvećih proizvođača pilenki u Hrvatskoj, rekao je za Slobodnu Dalmaciju da je ugasio proizvodnju u dvije iznajmljene farme iz kojih je godišnje isporučivao 50 tisuća 18-tjednih pilenki stasalih za nesenje jaja, a to je dovelo i do gašenja 4 radna mjesta. U konačnici, samo tih 50 tisuća pilenki manje smanjit će godišnju proizvodnju jaja u Hrvatskoj za 15 milijuna komada. Kad bi barem ostalo na tome.

Foto: RGBStock.com