Pretraga tekstova
Američka Agencija za sigurnost hrane i lijekova (FDA) odobrila je konzumaciju svinja koje su, pomoću tehnologije uređivanja gena CRISPR, učinjene otpornima na PRRS, bolest koja svake godine uzrokuje ogromne gubitke u svinjogojstvu
U Sjedinjenim Američkim Državama napravljen je značajan korak prema komercijalizaciji genetski modificiranog svinjskog mesa, piše Agrarheute.
Američka Agencija za sigurnost hrane i lijekova (FDA) odobrila je konzumaciju svinja koje su, pomoću tehnologije uređivanja gena CRISPR, učinjene otpornima na reproduktivno respiratorni sindrom (PRRS), bolest koja svake godine uzrokuje ogromne gubitke u svinjogojstvu.
Riječ je o projektu koji je razvio Roslin Institut Sveučilišta u Edinburghu u suradnji s biotehnološkom tvrtkom Genus, specijaliziranom za genetiku domaćih životinja. Prema riječima profesora Brucea Whitelawa iz Roslina, odobrenje FDA predstavlja "prekretnicu u genetskom inženjeringu domaćih životinja".
PRRS, iako nije opasan za ljude, jedan je od najučestalijih i najštetnijih virusa u svinjogojstvu. Prema procjenama sveučilišta u Edinburghu, ta bolest godišnje nanosi štetu u iznosu od oko 2,2 milijarde eura u Europi i SAD-u.
Genetskim editiranjem uklonjen je specifičan receptor na svinjskim stanicama na koji se virus veže, čime su životinje postale otporne na čak 99 posto poznatih sojeva PRRS-a. Osim jednog vrlo rijetkog podtipa, virus više ne može napasti te svinje.
Stručnjaci tvrde da izmjena nije imala negativan utjecaj na druge dijelove genoma, niti na zdravlje ili dobrobit životinja.
Tehnologija uređivanja gena CRISPR sve se više koristi i u istraživanjima vezanim uz druge bolesti poput afričke svinjske kuge i ptičje gripe. Budu li se stada mogla genetski zaštititi od takvih virusa, to bi moglo značajno smanjiti rizik prijenosa na ljude i pojavu novih pandemija.
Unatoč regulatornom odobrenju u SAD-u, genetski modificirana svinjetina još se ne nalazi u maloprodaji. Tvrtka Genus ističe da je potrebno dobiti odobrenja i u ključnim izvoznim zemljama poput Kanade, Meksika, Japana i Kine. Prvi proizvodi mogli bi se pojaviti na američkom tržištu tijekom sljedeće godine.
Zanimljivo je da, prema sadašnjim pravilima, meso takvih životinja vjerojatno neće morati imati posebnu oznaku o genetskoj modifikaciji.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“ #RuralFoto #Životinje Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela. Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seo... Više [+]
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“
#RuralFoto #Životinje
Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela.
Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seoskoj avanturi — a ovaj jedan kao da je upravo čuo najbolji vic u selu. 😄🌿
Pata&Sofka
prije 1 dan
Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije. Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije.
Danica Đanović
prije 4 dana
Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh. Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh.
Kovač Marina
prije 2 tjedna
Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻 Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻